Menu
Bivši američki potpredsjednik Al Gore desetljećima je jedno od najpoznatijih lica globalne borbe protiv klimatskih promjena, pa bi se moglo očekivati da će eksploziju ulaganja u AI podatkovne centre — i njihovu golemu potrošnju električne energije — dočekati s ozbiljnim upozorenjima.
No bivši američki potpredsjednik ima nešto drukčiji pogled.
U razgovoru za TechCrunch Gore je rekao da emisije stakleničkih plinova povezane s velikim podatkovnim centrima jesu „razlog za duboku zabrinutost”, ali da zbog njih ne treba paničariti. Ukupne emisije svih AI podatkovnih centara, tvrdi Gore, i dalje predstavljaju tek dio emisija koje nastaju na nepokrivenim odlagalištima otpada diljem svijeta.
To, međutim, ne znači da smatra kako je ubrzana izgradnja nove AI infrastrukture bezazlena.
Posebno ga zabrinjava način na koji tehnološke kompanije namjeravaju osigurati električnu energiju za nove podatkovne centre. Neki od najvećih operatera sve se više okreću novim elektranama na prirodni plin kako bi zadovoljili nagli rast potražnje za strujom.
Gore upozorava da bi takve investicije mogle imati posljedice koje će trajati znatno dulje od sadašnjeg AI vala.
Problem nije samo u tome što podatkovni centar danas koristi električnu energiju proizvedenu iz prirodnog plina. Izgradnja novih plinskih turbina i prateće energetske infrastrukture može značiti da će ti kapaciteti ostati u pogonu desetljećima, čime se dodatno produljuje ovisnost o fosilnim gorivima.
Zbog toga Gore prednost daje podatkovnim centrima čije bi se energetske potrebe pokrivale kombinacijom obnovljivih izvora energije i baterijskih sustava za pohranu.
Rasprava o umjetnoj inteligenciji često stvara dojam da su upravo podatkovni centri glavni novi izvor pritiska na elektroenergetske sustave.
Gore smatra da je slika ipak složenija.
Kao primjer navodi klimatizacijske uređaje. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju koje prenosi TechCrunch, klimatizacija već danas na globalnoj razini troši više električne energije nego cijela Europska unija, dok bi potrošnja mogla snažno rasti u idućim desetljećima zbog sve viših temperatura i širenja klima-uređaja na tržištima u razvoju.
Istodobno, otpor izgradnji novih podatkovnih centara u SAD-u postaje sve vidljiviji.
Lokalne zajednice upozoravaju na veliku potrošnju električne energije i vode, buku, moguće povećanje cijena struje te potrebu za dodatnom energetskom infrastrukturom. U pojedinim američkim gradovima već su uvedeni ili se razmatraju privremeni moratoriji na nove velike projekte.
Gore, međutim, smatra da se iza dijela tog otpora možda krije i šira zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada i društvo u cjelini.
Dok ekološke posljedice podatkovnih centara ne smatra razlogom za paniku, Gore kaže da ozbiljno shvaća upozorenja koja dolaze iz samih AI kompanija.
Posebno se osvrnuo na zabrinutost koju su javno izražavali ljudi iz kompanija poput Anthropica i OpenAI-ja zbog brzine razvoja sve sposobnijih AI sustava i mogućnosti njihove zloupotrebe.
Gore je za TechCrunch rekao da ne smatra kako su takva upozorenja tek marketinški trik AI kompanija te da vjeruje kako su neki od vodećih ljudi u industriji iskreni kada govore o mogućim rizicima.
Paradoks je u tome što istodobno smatra da bi umjetna inteligencija mogla postati važan alat upravo u borbi protiv klimatskih promjena.
Prema pisanju Financial Timesa, Gore se pozvao na istraživanja prema kojima bi primjena AI-ja u energetici, prometu i proizvodnji hrane mogla pomoći u smanjivanju globalnih emisija za do 5,4 milijarde tona godišnje do 2035. godine.
AI se, primjerice, može koristiti za učinkovitije upravljanje elektroenergetskim mrežama, optimizaciju potrošnje energije, logistike i industrijskih procesa te za otkrivanje curenja metana.
