Menu
Osnivač Amazona Jeff Bezos razmatra pokretanje jednog od najvećih investicijskih fondova u povijesti, usmjerenog na primjenu umjetne inteligencije u tradicionalnim industrijama — potez koji bi mogao označiti novu fazu globalne tehnološke transformacije.
Prema navodima američkih medija, Bezos je u ranoj fazi razgovora s institucionalnim investitorima o prikupljanju do 100 milijardi dolara za fond koji bi ulagao u etablirane kompanije iz sektora poput proizvodnje, poluvodiča, zrakoplovne i obrambene industrije. Cilj nije ulaganje u startupe, već preuzimanje ili strateško financiranje postojećih sustava i njihova modernizacija kroz napredne AI alate.
Za razliku od klasičnih venture capital modela, ovaj pristup bliži je private equity strategiji: kupnja postojećih poslovnih sustava uz paralelnu implementaciju tehnologije koja može povećati učinkovitost, smanjiti troškove i optimizirati operacije. U fokusu su, kako se čini, sektori u kojima digitalna transformacija još nije u potpunosti zahvatila proizvodne procese — ali gdje potencijal za skok produktivnosti ostaje iznimno visok.
Bezosova inicijativa dolazi u trenutku kada se umjetna inteligencija sve brže seli iz softverskih rješenja u fizičku ekonomiju. Nakon vala ulaganja u generativni AI i digitalne platforme, sve više kapitala usmjerava se prema industrijskim primjenama — od automatizacije proizvodnje do optimizacije opskrbnih lanaca.
Ključnu ulogu u toj strategiji mogao bi imati i Bezosov interni AI projekt, poznat kao Project Prometheus, koji razvija AI modele sposobne simulirati i unaprijediti kompleksne sustave iz stvarnog svijeta.
Ako se plan realizira, fond bi mogao konkurirati najvećim globalnim investicijskim fondovima, uključujući megafondove koji su obilježili prethodni tehnološki ciklus. No, za razliku od njih, fokus bi bio manje na digitalnim disruptorima, a više na transformaciji postojećih industrijskih giganata.
Za europske industrije, osobito u Njemačkoj i srednjoj Europi, ovakav model mogao bi imati dugoročne posljedice. Regija koja se tradicionalno oslanja na snažan proizvodni sektor suočava se s izazovima produktivnosti i konkurentnosti u odnosu na SAD i Aziju.
U tom kontekstu, ulazak velikog privatnog kapitala u industrijsku digitalizaciju mogao bi dodatno ubrzati pritisak na modernizaciju europskih kompanija. Istovremeno, otvara se i pitanje hoće li europski fondovi i institucionalni investitori slijediti sličan model ili riskirati zaostajanje u novoj fazi AI utrke.
