

Savezna država New York pokrenula je jednu od najznačajnijih pravnih bitaka protiv industrije videoigara posljednjih godina, podnijevši tužbu protiv kompanije Valve, vlasnika platforme Steam, zbog optužbi da njezin sustav loot boxova predstavlja oblik ilegalnog kockanja. Slučaj bi mogao imati posljedice daleko izvan američkog tržišta i otvoriti novo poglavlje regulacije digitalnih ekonomija.
Tamošnja državna odvjetnica Letitia James tvrdi da Valveov model prodaje virtualnih “kutija” i ključeva — posebno popularnih u igrama poput Counter-Strikea — funkcionira na principu plaćanja za nasumičan ishod, što prema zakonima New Yorka može biti klasificirano kao kockanje. Ključni argument regulatora nije samo element slučajnosti, već činjenica da virtualni predmeti imaju stvarnu tržišnu vrijednost zahvaljujući Steam Community Marketu, gdje se skinovi i drugi digitalni predmeti mogu preprodavati između korisnika.
Prema tužbi, Valve je izgradio ekosustav težak više milijardi dolara u kojem digitalni predmeti prelaze granicu između zabave i financijske imovine. Regulatori tvrde da takav sustav posebno izlaže mlađe igrače riziku ovisničkog ponašanja, dok kompanija zarađuje kroz transakcijske naknade na sekundarnom tržištu.
New York traži novčane kazne, odštetu za potrošače te potencijalnu zabranu spornih mehanika na svom teritoriju. Valve zasad nije javno komentirao optužbe.
Iako su loot boxovi već godinama predmet regulatornih rasprava, posebno u Europi gdje su Belgija i Nizozemska uvele ograničenja, američke vlasti dosad su uglavnom izbjegavale izravne pravne udare na sam poslovni model. Upravo zato analitičari ovaj slučaj smatraju potencijalnom prekretnicom: prvi put jedna velika američka savezna država pokušava dokazati da loot boxovi sami po sebi predstavljaju ilegalno kockanje, a ne samo problem transparentnosti ili zaštite potrošača.
Ulog je velik jer bi eventualna presuda protiv Valvea mogla natjerati cijelu industriju — od Electronic Artsa do Activision Blizzarda — na redefiniranje modela monetizacije koji se posljednjih desetljeće oslanja na nasumične digitalne nagrade. Još važnije, slučaj signalizira širi regulatorni trend: države sve češće virtualne ekonomije promatraju kroz prizmu financijske regulacije, a ne isključivo industrije zabave.
Ako sud prihvati argumente New Yorka, posljedice bi mogle nadilaziti gaming sektor i otvoriti pitanja regulacije svih digitalnih tržišta u kojima virtualna imovina dobiva stvarnu novčanu vrijednost — od videoigara do budućih metaverse i digitalnih platformi.
