Kineski proizvođač električnih vozila BYD razmatra Njemačku kao moguću lokaciju za treći pogon za sklapanje vozila u Europi, rekao je izvor upoznat s tom temom za Reuters. Ova informacija dolazi nakon što se najveće europsko gospodarstvo i automobilsko tržište prošle godine usprotivilo carinama EU-a na električna vozila proizvedena u Kini.
Kineski proizvođači automobila nastoje uspostaviti proizvodne i montažne pogone u Europi kako bi povećali prodaju jeftinijih modela i konkurirali europskim markama, posebice u trenutku kada potražnja u Kini – najvećem svjetskom automobilskom tržištu – usporava.
Osim toga, cilj im je izbjeći uvozne carine koje je EU prošle godine nametnuo na kineske električne automobile.
Potpredsjednica BYD-a Stella Li izjavila je ranije ovog mjeseca u intervjuu za Automobilwoche da tvrtka planira otvoriti treći pogon za europsko tržište u sljedeće dvije godine, uz dvije tvornice koje već gradi u Mađarskoj i Turskoj. Međutim, nije navela točnu lokaciju.
Prema Reutersovom izvoru, Njemačka je glavni favorit, iako unutar tvrtke postoje određene rezerve zbog visokih troškova rada i energije, niske produktivnosti te slabe fleksibilnosti. Konačna odluka još nije donesena.
Tvrtka razmatra zapadnu Europu za svoj treći pogon jer želi izgraditi prepoznatljivost brenda i pridobiti europske kupce kao lokalni proizvođač, rekao je Reutersov izvor.
No BYD također slijedi smjernice Pekinga da ne ulaže u zemlje koje su podržale uvozne carine, dodao je izvor. To znači da tvrtka trenutačno isključuje neke članice EU-a, uključujući Italiju i Francusku, jer su podržale carinske mjere.
Reuters je u siječnju izvijestio kako kineski dužnosnici i proizvođači automobila razmatraju preuzimanje nekoliko njemačkih tvornica koje bi se mogle zatvoriti.
Kršćansko-demokratska stranka (CDU), koja bi mogla oformiti sljedeću njemačku vladu, obećala je smanjenje poreza na dobit i privlačenje kvalificirane radne snage, pri čemu posebno naglašava potporu automobilskom sektoru, najvećem izvoru prihoda te europske zemlje.
Međutim, CDU se istovremeno protivi državnim subvencijama, na koje se koalicija kancelara Olafa Scholza često oslanjala tijekom svog mandata – osiguravajući gotovo 10 milijardi eura za Intelovu tvornicu, čiji je početak rada sada odgođen za nekoliko godina.
Kako će se pojedine zemlje odnositi prema Kini u narednim godinama bit će ključni faktor u donošenju odluke, rekao je Reutersov izvor, dodajući kako će konačna odluka o trećem pogonu ovisiti i o BYD-ovim prodajnim rezultatima u Europi te iskorištenosti kapaciteta u tvornicama u Mađarskoj i Turskoj.
BYD-ova tvornica u Mađarskoj trebala bi započeti proizvodnju u listopadu, dok bi pogon u Turskoj trebao biti operativan u ožujku 2026. Kada dosegnu puni kapacitet, moći će zajedno proizvoditi do 500.000 vozila godišnje.
Uz električna vozila, BYD se za svoje širenje u Europi oslanja i na hibridnu tehnologiju.
Prema procjenama S&P Global Mobilityja, BYD-ova prodaja u Europi ove će se godine više nego udvostručiti na 186.000 vozila, u usporedbi s 83.000 u 2024., dok bi do 2029. trebala porasti na gotovo 400.000 automobila.