Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što predstavlja nominalni rast od 17,3 posto i realni rast od 12,7 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima u utorak. Međutim, većina zaposlenih zarađuje ispod prosjeka.
Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1.086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak isplaćena je u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, iznosivši 2.033 eura, dok je najniža zabilježena u proizvodnji odjeće, 841 euro.
U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto plaća za ožujak bila je nominalno veća za 6,3 posto, a realno za 5,4 posto.
Prosječna mjesečna neto plaća po satu za ožujak iznosila je 7,75 eura, što je porast od 5,7 posto u odnosu na veljaču, a 27,5 posto u odnosu na ožujak prošle godine.
Većina zaposlenih s ispodprosječnim plaćama
Budući da je medijalna neto plaća za ožujak niža od prosječne neto plaće (za 240 eura), to znači da većina građana zarađuje manje od prosjeka.
Distribucija neto plaća pokazuje da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za ožujak do 1.230 eura, što je manje od prosječne plaće. Oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne, jer granica sedmog decila iznosi 1.414 eura.
Deset posto zaposlenih imalo je najniže mjesečne plaće, do 730 eura.
Podaci pokazuju da je 20 posto zaposlenih zaradilo neto plaću do 798 eura, 30 posto do 873 eura, a 40 posto do 970 eura. Medijalna plaća (1.086 eura) obuhvaća polovicu zaposlenih.
Jednako ili manje od 1.230 eura zaradilo je 60 posto zaposlenih, do 1.414 eura 70 posto, do 1.649 eura 80 posto, a do 2.042 eura 90 posto zaposlenih. Ostalih deset posto imalo je više od toga.