Menu
Prema procjenama sindikata čak 17 do 20% zaposlenih u Hrvatskoj zaposleno je kroz takozvane nestandardne načine zapošljavanja, što Hrvatsku smješta u sam vrh Europske unije po nesigurnosti radnika. Jer sezonci, honorarci, profesionalci zaposleni na raznim projektima ograničenog trajanja, mogu samo sanjati o bolovanju, otpremnini, božićnici, godišnjem odmoru ili plaćenim prekovremenim satima. Čak su i državne tvrtke pronašle način kako zaobići zabrane zapošljavanja pa se kroz agencije, za male novce, iznajmljuju radnici; od čistačica do novinara...
Labavo zapošljavanje nekad je značilo tek prvi korak na tržištu rada, no danas je on sasvim uobičajen za ljude u četrdesetima ili pedesetim godinama života. Takozvani prekarni radnici u nezavidnoj situaciji pronalaze i dobre stvari poput individualne i profesionalne slobode. Istovremeno prekarijat omogućava poslodavcima da ih drže u pokornosti te da ih se mogu brzo i jeftino riješiti. Na to su ove godine, povodom Međunarodnog praznika rada, upozorili i hrvatski sindikati.
Ozbiljni analitičari tvrde da prekarijat u sektorima poput turizma ne donosi kvalitetnu radnu snagu te da rast prekarnog zapošljavanja reflektira nedostatak vizije, ali i nebrigu države. A država, čini se, čini sve kako bi formalno smanjila broj nezaposlenih i pri tome potiče, upravo, nesigurno zapošljavanje, piše DW u zanimljivom prilogu.
