Menu
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) najavljeno je dodatno tiskanje kuna koje bi posuđivala bankama na rok od dvije do tri godine, cilj HNB-a je omogućiti više kredita, ali i niže kamate na zaduživanje u domaćoj valuti...
Krediti u kunama dosad su na bankarskom tržištu bili nužno zlo, kamate na njih i dalje su previsoke, građani štede uglavnom u eurima - sve to HNB sada želi promijeniti.
Da se ova politika provodila 20 godina, mi bi danas imali drukčiji financijski sustav, kaže Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu: drukčije gospodarstvo, drukčiji javni dug, sve bi bilo drukčije, komentira.
Bankari kažu da će o korisnicima ovisiti hoće li ubuduće biti drukčije, ovisit će o korisnicima.
Mi želimo da to bude izbor klijenta u kojoj će valuti on štedjeti. U kojoj valuti će oni štedjeti, u toj ćemo valuti i mi kreditirati, objašnjava Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke.
Analitičari ističu da bi ovakvom politikom HNB mogao odigrati i važnu ulogu u smanjivanju našeg javnog duga, jer bismo plaćali niže kamate.
Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kaže da bi na taj način kamate na hrvatski javni dug pale s 12 do 13 na ispod pet milijardi - i time bi doprinijele velikom snižavanju proračunskog deficita bez bolnih rezova, "bez krvi, znoja i suza".
Središnja banka je dosad ovakve poteze izbjegavala jer se bojala da bi višak kuna u sustavu oslabio domaću valutu.
Kad neki drugi ekonomisti sugeriraju takvu mjeru, onda se svi dignu na zadnje noge - "Doći će do hiperinflacije, devalvacije, ugrožavanja stabilnosti"..."ako će to sad odjednom biti stabilno i inflacija će biti pod kontrolom?, komentira Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Unatoč promjeni politike, inflacija će, prema mišljenju guvernera HNB-a Borisa Vujčića ostati ispod 1 posto, tečaj kune u odnosu na euro neće znatnije padati, a građani i gospodarstvenici, koji se žele zaduživati u kunama, napokon bi mogli doći na svoje, prenosi HRT.
