U rujnu godišnji pad kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima krajem rujna iznosili su 69 mlrd kuna. Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, u rujnu je zabilježen njihov razmjerno značajan godišnji pad od 3,2 mlrd kuna odnosno 4,4%. Tako je nastavljen kontinuirani niz negativnih godišnjih stopa promjene ove skupine kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koji datira još od svibnja 2012. godine. Također, u odnosu na kraj prošle godine krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije niži su za 2,1 mlrd kuna ili 3%. Obzirom da gotovo 68% ovih kredita spada u valutne (uključujući i one s valutnom klauzulom), slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,1%, te 10,5% u odnosu na švicarski franak statistički je ublažilo njihov iskazani godišnji pad u rujnu.

Promatrajući prema distribuciji namjene, u rujnu je iznos kredita za obrtna sredstva nefinancijskim trgovačkim društvima iznosio 35,9 mlrd kuna što je 148 mil kuna niže u odnosu na prethodni mjesec. Pored mjesečnog pada od 0,4% ovi krediti su i na godišnjoj razini zabilježili razmjerno snažan pad od 5,4% (niži su za preko 2 mlrd kuna). Izuzmemo li dva sporadična mjeseca u 2013., krediti poduzećima za obrtna sredstva bilježe kontinuirane stope relativnog pada na godišnjoj razini još od polovice 2012. godine. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, niži su za gotovo 1,5 mlrd kuna ili 3,9%.

U istom promatranom mjesecu krediti poduzećima za investicije blago su porasli na mjesečnoj razini (0,3%) dosegnuvši iznos od 33 mlrd kuna. Međutim, u usporedbi s istim mjesecom lani, niži su za 1,2 mlrd kuna (3,4%) odnosno za 673 mil kuna (2%) u odnosu na kraj prošle godine. I ova skupina kredita potvrdila je trend pada domaćeg zaduživanja nefinancijskih poduzeća.

S druge strane, važno je istaknuti da se razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa istovremeno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja. Naime, bez obzira na poboljšane uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu, činjenica je da dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje. U uvjetima niskih kamatnih stopa na inozemnim tržištima, nastavak trenda domaćeg razduživanja nefinancijskih trgovačkih društava očekujemo i u narednom razdoblju, objavili su RBA analitičari.