Menu
Krajem svibnja dug opće države koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države iznosio je 285,3 milijardi kuna (ili 86,5% procijenjenog BDP-a za 2015. godinu)...
Premda je drugi mjesec zaredom zabilježen nominalni pad ukupnog javnog duga na mjesečnoj razini (za 530 milijuna kuna ili 0,2%), na godišnjoj razini je javni dug značajno porastao za gotovo 14 milijardi kuna ili 5,2%. Također, u odnosu na kraj prošle godine viši je za 5,7 milijardi kuna ili 2%.
Krajem promatranog mjeseca dug središnje države iznosio je 280,5 mlrd kuna te je najsnažnije doprinio mjesečnom smanjenju ukupnog javnog duga. U odnosu na travanj ove godine smanjio se za 518 mil kuna (-0,2%) dok je na godišnjoj razini zabilježio snažan prirast od preko 14 mlrd kuna (5,3%). Istovremeno, u usporedbi s prosincem prošle godine dug središnje države povećao se preko 6 mlrd kuna ili 2,2%. Dug lokalnih jedinica koncem svibnja spustio se na 4,962 mlrd kuna zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 0,1% odnosno 0,5%.
Promatrano prema rezidentnosti vjerovnika, krajem svibnja oko 167 mlrd kuna ili 58,5% ukupnog javnog duga odnosilo se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 118 mlrd kuna (41,5%) odnosio na inozemni dug. Obje komponente javnog duga u promatranom mjesecu zabilježile su pad na mjesečnoj razini te razmjerno snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj prošle godine. Tako je unutarnji javni dug krajem svibnja niži za 458 mil kuna u odnosu na travanj (-0,3%) dok je u usporedbi s istim mjesecom lani veći za 7,6 mlrd kuna (4,7%). Inozemna komponenta je zabilježila neznatno mjesečno smanjenje od 66 mil kuna (-0,1%) dok je na godišnjoj razini snažno porasla za 6,5 mlrd kuna (5,8%) odnosno za 4,6 mlrd kuna (4%) u odnosu na kraj prošle godine.
Obzirom na valutnu strukturu javnog duga (pretežito denominiranog u eurima), jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 1% utjecalo je na niži iskaz javnog duga u kunama.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem svibnja oko 158 mlrd kuna (55,4% javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 105,2 mlrd kuna (36,9%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 22,3 mlrd kuna (7,8%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.
Ukupna državna jamstva krajem promatranog mjeseca iznosila su 7,7 mlrd kuna (rast od 5,1% mjesečno). Premda su zabilježili rast na mjesečnoj razini, državna jamstva već drugi mjesec zaredom bilježe pad na godišnjoj razini (-3,9%) te su u odnosu na kraj prošle godine niža za 219 mil kuna (-2,7%).
"Obzirom na srpanjsko izdanje kunske obveznice na domaćem tržištu, u narednom razdoblju očekujemo novi prirast javnog duga koji će, prema našim očekivanjima do kraja ove godine dosegnuti razinu od 90% BDP-a. Negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija uz odgađanje strukturnih reformi, ali i potencijalno veći proračunski deficit u izbornoj godini", objavili su RBA analitičari.
