Menu
Prema konačnim podacima za prošlu godinu, vrijednost je izvoza na godišnjoj razini povećana za znatnih 9,0%. Pritom se prva polovina prošle godine uspoređivala s razdobljem prije pristupanja Hrvatske EU, što je znatno utjecalo na takvu dinamiku rasta...
Prvi kvartal ove godine prema tom je kriteriju bio usporediv s istim prošlogodišnjim razdobljem, pa se može reći da je ostvareni rast realniji. Najveća razlika u uvjetima vanjskotrgovinske razmjene proizlazila je iz približno 50% niže cijene sirove nafte (a time i naftnih derivata) na globalnom tržištu, što je zbog visokog udjela naftnih derivata u izvozu i uvozu te sirove nafte u uvozu znatno utjecalo na vrijednost robne razmjene. Ukupna je vrijednost izvoza povećana u prvom kvartalu za 9,7% (u kunama), a uvoza za nešto manjih 7,2%. Na rast je vrijednosti izvoza najviše utjecao izvoz ostalih prijevoznih sredstava, odnosno oporavak izvoza brodogradnje. Prema tome se početak ove godine razlikovao od prethodnih triju godina u kojima se bilježio znatan pad vrijednosti izvoza ove djelatnosti. Znatno je povećan i izvoz motornih vozila, što je posljedica pristupanja Europskoj uniji i otvaranja novih mogućnosti za djelatnost trgovine automobilima, a znatno je povećan i izvoz gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme te izvoz proizvoda prehrambene industrije, navodi se u priopćenju.
S druge strane, navedeni pad cijena sirove nafte najviše je, uz smanjenu proizvodnju, smanjio vrijednost izvoza naftnih derivata, a pad je cijena sirovina djelomično utjecao i na smanjeni izvoz metala. Na rast vrijednosti uvoza najviše je utjecao uvoz farmaceutskih proizvoda, računala i elektroničkih proizvoda, električne opreme te proizvoda kemijske industrije. Takva struktura rasta uvoza, koja nije izravno povezana s kretanjem izvoza (primjer odjeće i motornih vozila u prošloj godini) upućuje na određeni oporavak potražnje koja je u proteklim godinama ograničavala rast uvoza. Veći rast uvoza istovremeno je ograničen padom vrijednosti uvoza sirove nafte i naftnih derivata, i to za približno deset posto što je osjetno umjereniji pad nego tijekom prva dva mjeseca. Zabilježeni rast uvoza ipak je utjecao na povećanje iznosa robnog deficita na godišnjoj razini za 3,6%, prema čemu se početak ove godine razlikovao od prošlogodišnjih trendova. Ostatak će godine pokazati hoće li blagi oporavak potražnje i gospodarskih aktivnosti dovesti do daljnjeg rasta deficita, očekivanog u uvjetima oporavka gospodarstva.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: "U prvom je kvartalu ove godine robni izvoz porastao za 9,7%, a uvoz za 7,2%, a još veća dinamika rasta ograničena je niskim cijenama sirove nafte na globalnom tržištu. Pritom je ostvaren rast robnog deficita za 3,9%. Ostatak godine pokazat će da li će uslijed blagog oporavka domaće potražnje i gospodarskih aktivnosti doći do daljnjeg rasta robnog deficita.", ističe se u priopćenju.
