Nastavak razduživanja hrvatskih građana

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti kreditnih institucija sektoru stanovništva na kraju rujna iznosili su 126,7 milijardi kuna što je 0,1% manje u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini nastavljen niz negativnih stopa rasta (-1,5%) započet još sredinom 2012. godine odražavajući posljedice dugotrajne recesije...

Blaga deprecijacija kune u odnosu na kraj prošle godine djelomično je ublažila iskazani nominalni pad ukupnih kredita stanovništvu, obzirom da se 73% ukupnih kredita odnosi na devizne kredite te kredite odobrene uz valutnu klauzulu. Ipak, u odnosu na kraj 2013. godine, ukupni krediti stanovništvu zabilježili pad od 0,6%. Distribucija kredita stanovništvu prema namjeni korištenja sredstava pokazuju stabilan udio stambenih kredita od 48%, slijede gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 30% dok krediti po prekoračenjima po transakcijskim računima čine 7% ukupnih kredita stanovništvu.

Ukupni stambeni krediti krajem rujna iznosili su 60,4 mlrd kuna te su zabilježili pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (-0,4% i -2,5%). Najveći relativni pad na mjesečnoj i godišnjoj razini iskazali su krediti za kupnju automobila (-3,5% i -32,0%), dok su u odnosu na kraj prošle godine također zabilježili dvoznamenkaste stope pada od 26,6% odražavajući nastavak prilagođavanja potrošačke potrošnje tijekom dugog recesijskog razdoblja. Istovjetan trend potvrđuju i potrošački krediti koji su krajem rujna bili za 1,6% manji u odnosu na mjesec dana ranije dok su na godišnjoj razini zabilježili pad od gotovo 27%. Značajno su se smanjili i u odnosu na kraj prošle godine (-22,3%).

"S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti krajem rujna iznosili su 38,2 mlrd kuna što je 0,3% više u odnosu na kolovoz te 1,7% više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Također, zabilježili su pozitivnu stopu rasta od 2,7% u odnosu na kraj 2013. Uz uobičajeno visoke iznose kredita po prekoračenjima na transakcijskim računima (koji u rujnu iznose 8,4 mlrd kuna), evidentno je da kreditna distribucija odražava posljedice nastavka pada gospodarstva što uz nepoželjna kretanja na tržištu rada umanjuje kreditnu sposobnost stanovništva dok ekonomska neizvjesnost potiče potrošački pesimizam i odgađanje investicijskog kreditiranja te veću sklonost štednji", objavili su RBA analitičari.