Menu
Umjetna inteligencija više nije tema rezervirana za tehnološke niše, osnivače startupova i informatičke odjele. Ušla je u svakodnevni poslovni život — od pisanja e-mailova i analize podataka do pripreme prezentacija, istraživanja tržišta i donošenja poslovnih odluka.
Zato se pitanje više ne svodi na to hoćete li koristiti umjetnu inteligenciju.
Pravo je pitanje koliko ćete je dobro znati koristiti.
Baš kao što su prije dvadesetak godina prednost imali oni koji su se bolje snalazili na internetu, a poslije oni koji su znali dobro iskoristiti Excel, Google i druge digitalne alate, danas se stvara nova razlika među korisnicima tehnologije.
Jedni umjetnoj inteligenciji postave pitanje i prihvate prvi odgovor.
Drugi je koriste kao alat za ubrzavanje posla, testiranje ideja, istraživanje, analizu i kvalitetnije donošenje odluka.
Ako želite prijeći iz prve skupine u drugu, ovih pet načela dobar su početak.
Najbrži način za razumijevanje umjetne inteligencije nije još jedan tečaj, knjiga ili video na YouTubeu.
To je svakodnevna praksa.
Otvorite ChatGPT, Claude, Gemini ili neki drugi AI alat i pokušajte ga uključiti u posao koji već obavljate.
Zamolite ga da sažme izvještaj koji nemate vremena detaljno pročitati. Neka vam poboljša važan email. Dajte mu tablicu s podacima i zatražite ključne zaključke. Neka vam predloži strukturu prezentacije ili ukaže na slabosti poslovne ideje.
Cilj nije otkriti baš sve što umjetna inteligencija može napraviti.
Cilj je otkriti gdje može pomoći upravo vama.
Nakon nekoliko tjedana korištenja počet ćete sve lakše prepoznavati zadatke kod kojih vam AI može uštedjeti deset minuta, pola sata ili nekoliko sati.
To je trenutak kada prestaje biti zanimljiva tehnološka novost i počinje postajati sastavni dio vašeg načina rada.
Velik dio razočaranja umjetnom inteligencijom proizlazi iz preopćenitih upita - promptova.
Primjerice, možete napisati:
„Napiši mi marketinški tekst.”
Vjerojatno ćete dobiti nešto upotrebljivo, ali vrlo općenito.
No ako napišete:
„Napiši kratak marketinški tekst za boutique hotel u Splitu namijenjen gostima iz Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Naglasak je na privatnosti, lokaciji i kvaliteti usluge. Ton treba biti sofisticiran, bez klišeja i pretjerivanja.”
Rezultat će vjerojatno biti znatno bolji.
AI-ju nisu nužno potrebne duge i komplicirane upute. Potreban mu je relevantan kontekst.
Objasnite što želite postići. Tko je publika. Koji je cilj. Što treba izbjegavati. Kakav ton želite. Koja ograničenja postoje.
U poslovnom okruženju to je posebno važno.
Što bolje definirate problem, veća je vjerojatnost da ćete dobiti koristan odgovor.
Jedna od najvećih zabluda o korištenju umjetne inteligencije jest ideja da morate osmisliti savršenu uputu iz prvog pokušaja.
Ne morate.
U praksi su najbolji rezultati često rezultat nekoliko krugova dorade.
Dobijete prvi prijedlog i kažete:
„Previše je općenit.”
Zatim:
„Daj mi konkretnije primjere.”
Pa:
„Skrati tekst za 30 posto.”
I na kraju:
„Napiši verziju namijenjenu menadžmentu tvrtke, a ne široj publici.”
To je mnogo prirodniji način korištenja umjetne inteligencije.
Razmišljajte o AI-u kao o vrlo brzom suradniku kojem možete u nekoliko sekundi dati povratnu informaciju.
Takav je pristup posebno koristan kada radite na poslovnim idejama, prezentacijama, tekstovima, strategijama ili analizama.
Prvi odgovor rijetko će biti konačna verzija.
Ali može biti vrlo dobar početak.
Ako želite stvarnu poslovnu korist od umjetne inteligencije, počnite promatrati vlastiti radni dan.
Koje zadatke stalno ponavljate?
Možda svaki tjedan izrađujete slične izvještaje. Možda odgovarate na desetke gotovo jednakih emailova. Možda nakon sastanaka morate izdvajati zaključke i konkretne zadatke. Možda redovito istražujete konkurenciju ili pretvarate podatke u prezentacije.
Upravo se na takvim zadacima najlakše vidi vrijednost umjetne inteligencije.
Ne morate odmah automatizirati cijeli proces.
Dovoljno je pronaći pojedine korake koje možete ubrzati.
Ako vam umjetna inteligencija svaki dan uštedi samo 20 minuta, to na razini godine može značiti više od 80 radnih sati.
Drugim riječima, riječ je o približno dva puna radna tjedna.
Produktivnost se često ne povećava jednom velikom promjenom, nego nizom manjih poboljšanja.
Umjetna inteligencija vrlo je dobra upravo u tome.
Umjetna inteligencija može zvučati iznimno uvjerljivo.
I upravo je zato ponekad problematična.
Može ponuditi potpuno pogrešnu informaciju formuliranu tako uvjerljivo da zvuči kao nepobitna činjenica.
Zbog toga sposobnost provjere rezultata postaje jednako važna kao i sposobnost postavljanja dobrih pitanja.
Tražite izvore.
Provjeravajte brojke.
Kod važnih podataka otvorite izvorni dokument.
Ako AI tvrdi nešto što vam se čini neobičnim, provjerite.
To je osobito važno kada su u pitanju financije, pravo, zdravstvo, porezi ili poslovne odluke s većim posljedicama.
Najbolji korisnici umjetne inteligencije nisu oni koji joj vjeruju bez zadrške.
To su oni koji znaju kada joj mogu vjerovati, a kada treba provjeriti svaku važnu tvrdnju.
Posljednjih se godina mnogo govori o tome hoće li umjetna inteligencija zamijeniti određena zanimanja.
Možda je korisnije postaviti drukčije pitanje:
Hoće li ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju imati prednost pred onima koji je ne koriste?
U mnogim zanimanjima odgovor bi mogao biti — barem djelomično — da.
Ne zato što AI može preuzeti cijeli posao, nego zato što pojedincu omogućuje da određene zadatke obavi brže, razmotri više mogućnosti i u istom vremenu napravi više kvalitetnog posla.
Dobra vijest je da za stjecanje te prednosti zasad ne trebate diplomu iz računalnih znanosti.
Trebate znati objasniti problem, procijeniti dobiveni odgovor i nastaviti postavljati bolja pitanja.
To zvuči jednostavno.
Ali upravo bi to mogla postati jedna od najvrjednijih poslovnih vještina u sljedećem desetljeću.
