Menu
Američka AI kompanija koju vodi Dario Amodei osnovala je vlastiti biološki laboratorij na području San Francisca, čime svoje ambicije u području razvoja lijekova i prirodnih znanosti širi izvan softvera i računalnih simulacija. Postojanje laboratorija Reutersu je potvrdio Eric Kauderer-Abrams, koji u Anthropicu vodi poslovanje povezano s prirodnim znanostima.
Riječ je o takozvanom “wet labu”, odnosno laboratoriju u kojem se provode stvarni biološki eksperimenti. Za Anthropic je to važan iskorak: kompanija više ne želi samo prodavati AI alate farmaceutskim i biotehnološkim tvrtkama, nego želi sama stvarati eksperimentalne podatke i u laboratoriju provjeravati neke od ideja koje predlažu njezini modeli.
Drugim riječima, Claude više neće biologiju samo analizirati na ekranu.
Anthropic ipak ne pokušava postati klasična farmaceutska kompanija. Kauderer-Abrams kaže da laboratorij nije zamišljen isključivo kao mjesto na kojem će kompanija razvijati vlastite lijekove, već kao način za istraživanje kako umjetna inteligencija može ubrzati biološka istraživanja, posebno na područjima koja su farmaceutskoj industriji tradicionalno bila manje privlačna.
To može uključivati bolesti za koje je tržište premalo da bi opravdalo velika ulaganja, ali i biološke mete koje su se dosad smatrale previše složenima za razvoj učinkovitih lijekova.
Anthropic je još početkom godine preuzeo startup Coefficient Bio, koji su osnovali bivši istraživači Genentecha i koji je koristio AI kako bi ubrzao razvoj lijekova i druga biološka istraživanja. Prema ranijem pisanju TechCruncha, vrijednost transakcije procjenjivala se na oko 400 milijuna dolara. Tim od desetak zaposlenika nakon akvizicije trebao je prijeći u Anthropicov odjel za zdravstvo i biološke znanosti.
Kompanija je potom predstavila i Claude Science, specijalizirano radno okruženje namijenjeno znanstvenicima.
Claude Science nije zaseban AI model, nego platforma koja istraživačima omogućuje da u jednom okruženju koriste postojeće Claude modele, baze podataka, računalne alate i druge dijelove istraživačkog procesa. Anthropic na taj način pokušava za znanstveni rad napraviti nešto slično onome što je Claude Code već učinio za programiranje — postati središnje radno okruženje kroz koje se obavlja velik dio svakodnevnog posla.
Anthropicove AI alate već koriste ili testiraju velike farmaceutske kompanije poput Novartisa, Rochea i Bristol Myers Squibba.
Sve to sugerira da se kompanija želi pozicionirati između proizvođača temeljnih AI modela i tradicionalne farmaceutske industrije.
Ideja da će umjetna inteligencija dramatično ubrzati razvoj lijekova nije nova. Investitori posljednjih godina ulažu milijarde dolara u kompanije koje koriste AI za predviđanje strukture proteina, pronalaženje novih molekula i identificiranje potencijalnih lijekova.
No oni se sve češće susreće s vrlo konkretnim problemom: AI model može predložiti tisuće zanimljivih molekula, ali netko ih na kraju mora proizvesti, testirati i utvrditi djeluju li u stvarnom biološkom sustavu.
Upravo zato posljednjih mjeseci raste interes za kombinaciju AI modela i automatiziranih laboratorija. TechCrunch je ranije pisao o startupima koji pokušavaju stvarati kvalitetnije eksperimentalne podatke kako AI modeli ne bi ovisili isključivo o postojećim bazama podataka i ranijim istraživanjima.
Anthropicov laboratorij uklapa se upravo u taj trend.
Ako AI kompanije žele razviti modele koji zaista mogu sudjelovati u otkrivanju novih lijekova, možda će morati kontrolirati i dio fizičke infrastrukture potrebne za njihovo testiranje.
Anthropic pritom nije jedini koji ozbiljno gleda prema biologiji.
Google DeepMind već je pokazao potencijal umjetne inteligencije u biologiji kroz AlphaFold, dok se oko razvoja lijekova pojavila čitava nova generacija kompanija poput Isomorphic Labsa i Chai Discoveryja. Samo ove godine investitori su u pojedine startupe iz tog sektora ulagali stotine milijuna, pa i milijarde dolara.
Za Anthropic bi biologija mogla biti posebno važna jer kompanija pokušava pronaći industrije u kojima Claude može postati duboko integriran u svakodnevni rad stručnjaka.
Programiranje je već jedan takav primjer. Znanost i farmaceutska industrija mogle bi biti sljedeće.
To istodobno otvara i neugodna sigurnosna pitanja. Napredni AI modeli koji postaju sve sposobniji u biologiji mogli bi pomoći u razvoju lijekova, ali ista se znanja potencijalno mogu i zloupotrijebiti. Anthropic već dugo upravo biološke rizike navodi kao jedno od područja u kojima su potrebne posebno stroge sigurnosne mjere.
Zato je posebno zanimljivo da jedna od kompanija koja najglasnije upozorava na potencijalne rizike napredne umjetne inteligencije sada istodobno gradi infrastrukturu koja joj omogućuje da AI približi stvarnim biološkim eksperimentima više nego ikad prije.
No iz poslovne perspektive logika je prilično jednostavna.
Ako se pokaže da AI doista može skratiti razvoj lijeka s deset godina na nekoliko godina ili pomoći pronaći terapiju do koje ljudi dosad nisu mogli doći, vrijednost takve tehnologije mogla bi biti neusporedivo veća od vrijednosti još jednog naprednijeg chatbota.
