Menu
Povratak s godišnjeg odmora često prati neugodan osjećaj da nekoliko tjedana opuštenijeg ritma sada treba nadoknaditi u svega nekoliko sati. Email sandučić je pun, kalendar ponovno izgleda prenatrpano, a projekti koje smo prije odmora ostavili „za poslije“ odjednom su ponovno na dnevnom redu.
Upravo zato prvi dani nakon odmora nisu vrijeme za pokušaj obaranja rekorda u produktivnosti. Puno je važnije ponovno uhvatiti radni ritam, odrediti prioritete i izbjeći situaciju u kojoj se već sredinom tjedna osjećamo kao da na godišnjem odmoru zapravo nismo ni bili.
Evo pet savjeta koji mogu pomoći da povratak na posao bude produktivniji, ali i znatno manje stresan.
Jedna od najčešćih pogrešaka nakon povratka na posao jest pokušaj da se odmah odgovori na svaku poruku, nadoknadi svaki propušteni sastanak i riješi svaki zadatak koji se nakupio tijekom odsutnosti.
Takav pristup često završava osjećajem da smo cijeli dan bili zaposleni, a da pritom nismo napravili ništa osobito važno.
Prvih nekoliko sati radije iskoristite za pregled situacije. Prođite kroz email, kalendar i projekte te razvrstajte obveze prema važnosti. Ono što je zaista hitno vrlo će brzo postati očito.
Koristan kriterij može biti jednostavan: što mora biti napravljeno danas, što do kraja tjedna, a što bez problema može pričekati?
Povratak s godišnjeg odmora zapravo je dobra prilika za svojevrsni poslovni reset. Umjesto automatskog povratka starim navikama, razmislite čemu zaista želite posvetiti svoje vrijeme i pažnju.
Nakon dva ili tri tjedna godišnjeg odmora stotine nepročitanih poruka mogu djelovati zastrašujuće. No dobar dio njih vjerojatno više nije relevantan.
Mnogi problemi u međuvremenu su riješeni, razgovori zaključeni, a odluke donesene bez vašeg sudjelovanja.
Zato nema potrebe krenuti od najstarije poruke i redom odgovarati na sve što se nakupilo.
Najprije pregledajte najnovije poruke i razgovore u kojima ste izravno uključeni. Potražite ključne projekte, klijente ili kolege čiji zahtjevi traže vašu reakciju. Newsletteri, automatske obavijesti i dugi nizovi poruka mogu pričekati ili se jednostavno arhivirati.
Cilj nije doći do nule nepročitanih poruka. Cilj je pronaći one poruke koje doista zahtijevaju vašu pažnju ili odluku.
Povratak s godišnjeg odmora posebno je težak ako prvi radni dan izgleda kao maraton s bezbroj sastanaka.
Ako imate mogućnost utjecati na raspored, pokušajte barem prvog ili drugog dana ostaviti nekoliko slobodnih termina u kalendaru. Trebat će vam vrijeme za pregled projekata, slaganje prioriteta i koncentrirani rad bez stalnih prekida.
Jedan od razloga zbog kojih povratak s odmora može biti iscrpljujući jest nagli prijelaz iz razdoblja u kojem sami raspolažemo većinom svog vremena u radno okruženje u kojem nam dan brzo ispune sastanci, poruke i obavijesti.
Zato povratak na posao ne mora odmah značiti i povratak potpuno popunjenom rasporedu.
Ako vodite tim, vrijedi o tome razmišljati i iz perspektive zaposlenika. Sastanak zakazan za 8:30 prvog jutra nakon njihova godišnjeg odmora rijetko je najbolji način da im pomognete ponovno uhvatiti radni ritam.
Godišnji odmor često nas podsjeti koliko nam zapravo koriste jednostavne stvari: malo više sna, jutarnja kava bez gledanja u telefon, šetnja nakon ručka ili večer bez prijenosnog računala.
Problem je što ih po povratku vrlo brzo odbacimo.
Pokušajte zadržati barem jednu takvu naviku.
To može biti odluka da prvih 30 minuta nakon buđenja ne provjeravate poslovnui email. Možete svaki dan izaći na ručak umjesto da jedete za radnim stolom ili odlučiti da nakon određenog vremena više ne otvarate poslovne aplikacije.
Takve male promjene često imaju veći učinak na dugoročnu kvalitetu života od velikih odluka o „boljoj ravnoteži privatnog i poslovnog života“ koje nestanu već nakon nekoliko dana.
Godišnji odmor ne mora biti samo bijeg od svakodnevice. Može biti i prilika da primijetimo koje bismo dijelove tog sporijeg ritma mogli zadržati i nakon povratka.
Postoji zanimljiv paradoks godišnjeg odmora: mnogi se s njega vrate odmorni, a zatim u samo nekoliko dana ponovno slože raspored zbog kojeg im je odmor uopće i bio potreban.
Poslovni ručkovi, sastanci, privatne obveze, treninzi, događanja i obiteljski planovi vrlo brzo mogu popuniti gotovo svaki slobodan termin.
Zato nije loša ideja barem prvi tjedan nakon povratka namjerno planirati nešto manje.
Ostavite jednu ili dvije večeri bez unaprijed dogovorenih obveza. Nemojte prihvatiti svaki sastanak samo zato što u kalendaru postoji slobodno mjesto. Ako nešto nije prioritet, dopustite mu da pričeka.
Produktivnost nije isto što i potpuno popunjen raspored.
Ponekad je upravo slobodan prostor u kalendaru ono što nam omogućuje da kvalitetnije odradimo ono što je zaista važno.
Dobar godišnji odmor neće riješiti probleme loše organiziranog radnog mjesta, prevelikog broja obveza ili trajno prenatrpanog rasporeda. No nekoliko promišljenih odluka nakon povratka može spriječiti da se osjećaj odmorenosti izgubi već prvog radnog dana.
Umjesto pitanja „Kako ću sve nadoknaditi?“, korisnije je postaviti drugo: „Što je sada zaista važno?“
Odgovor na to pitanje često je najbolji početak povratka u poslovnu svakodnevicu.
