Menu
Amerikanci u dobi od 18 do 24 godine, nekada najvjernija publika globalne industrije videoigara, danas sve pažljivije biraju na što će potrošiti svoj novac – a gaming, kako se čini, pomalo gubi prioritet. Prema novom izvješću analitičke kuće Circana, prosječna tjedna potrošnja mladih na videoigre pala je za gotovo 25% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U usporedbi s drugim dobnim skupinama, koje su zabilježile tek blage padove ili čak blagi rast potrošnje, ova brojka upućuje na dublje promjene u navikama mladih potrošača u SAD-u. Između siječnja i travnja 2025. ukupna potrošnja mladih Amerikanaca – kako u fizičkim, tako i u internetskim trgovinama – pala je za 13% na godišnjoj razini. U istom su razdoblju starije dobne skupine zabilježile rast potrošnje, iako nešto sporijim tempom nego ranijih godina.
Glavni uzroci ovih promjena dobro su poznati svima koji prate ekonomski puls američkog društva: tržište rada koje sve teže apsorbira mlade diplomante, povratak obveze otplate studentskih zajmova, rastući dug po kreditnim karticama i visoki životni troškovi.
Bank of America u svojoj analizi navodi kako je osobna potrošnja ove skupine u padu – što je odmak od povijesnog trenda u kojem su mladi trošili sve više s rastom prihoda.
Ovaj trend dolazi u trenutku kada se i sami troškovi gaminga značajno povećavaju. Xbox je podigao cijene svojih konzola, a novi naslovi poput The Outer Worlds 2 već su najavljeni s cijenom od 80 dolara. Nintendo je slijedio sličnu strategiju – Mario Kart World za novu konzolu Switch 2 također će koštati 80 dolara, dok će Donkey Kong Bananza stajati „pristupačnijih“ 70 dolara.
Za industriju koja se desetljećima oslanjala na mlade kao temeljne korisnike, ove brojke predstavljaju ozbiljno upozorenje. Ako se ne prilagode novim ekonomskim realnostima, proizvođači igara mogli bi se suočiti s generacijskim zahlađenjem interesa – a u svijetu digitalne zabave to može biti skuplje od bilo koje hardverske nadogradnje.
