Menu
Američko gospodarstvo ponovno pleše na rubu neizvjesnosti. Od trenutka kada je američki predsjednik Donald Trump početkom travnja najavio nove carine pod krinkom “Dana oslobođenja”, tržišta su ušla u fazu kolektivne tjeskobe. Obećane su oštrije mjere nego što se očekivalo – i burze su odgovorile bez milosti. Padovi su zahvatili gotovo sve rizične klase imovine – od dionica do kriptovaluta, uključujući i bitcoin, koji se pokazao manje otpornim no što su mnogi entuzijasti predviđali.
Doduše, ulagači skloni riziku brzo su iskoristili priliku. Nakon što su 9. travnja carine privremeno pauzirane, burzovni indeksi i bitcoin zabilježili su snažan oporavak – Nasdaq se vinuo za 28%, a bitcoin za čak 39%. No, ispod površine euforije i dalje ključa dublja zabrinutost – može li gospodarstvo izdržati još jedan ciklus carina, inflatornih pritisaka i političke neodlučnosti?
U tom kontekstu, posebno je zanimljivo osvrnuti se na izjave investicijskog veterana Billa Grossa. Osnivač PIMCO-a, s više od 50 godina iskustva i nadimkom “kralj obveznica”, ne libi se izreći ono što mnogi misle, ali ne žele reći naglas: bitcoin i dalje ostaje izrazito špekulativna imovina, podložna kolebanjima više nego ikad prije.
Gross podsjeća kako je bitcoin i dalje daleko od statusa sigurnog utočišta, pogotovo u trenucima kada makroekonomski temelji popuštaju. Prema njegovu mišljenju, trenutno okruženje visoke nesigurnosti – s visokom inflacijom, povećanjem nezaposlenosti i političkom paralizom fiskalne politike – nije vjetar u leđa kriptotržištima, nego prije nagovještaj većih oscilacija koje tek dolaze.
Naime, prema posljednjim podacima, stopa nezaposlenosti u SAD-u porasla je na 4,2%, dok su poslodavci samo u svibnju najavili gotovo 94 tisuće otkaza – što predstavlja rast od 47% u odnosu na prošlu godinu. Federalne rezerve (FED) prošle su godine reagirale smanjenjem kamatnih stopa, ali sada oklijevaju s daljnjim rezovima, bojeći se dodatnog poguravanja inflacije u uvjetima sve izraženijeg djelovanja carina na cijene.
Istovremeno, federalni deficit premašuje 1,8 bilijuna dolara, a javni dug dosegao je 122% BDP-a – znatno više od razine iz razdoblja Velike recesije. Uz ovakve brojke, čak i male pogreške u monetarnoj i fiskalnoj politici mogu imati nesrazmjerno velike posljedice.
Upravo zato ulagači sve češće traže diverzifikaciju – ne samo kroz zlato, nego i kroz digitalnu imovinu poput bitcoina. Međutim, Gross upozorava da potražnja za bitcoinom u ovakvom kontekstu nije znak povjerenja, već očajničkog traženja alternative u vremenu monetarne neizvjesnosti.
Gross iza sebe ima više desetljeća iskustva tijekom kojih je svjedočio brojnim ciklusima pohlepe i straha – od inflacije 1970-ih, preko dot-com balona, financijske krize 2008., pa do tržišnih šokova izazvanih pandemijom i geopolitičkim tenzijama. Njegov oprez prema bitcoinu stoga ne dolazi iz nerazumijevanja tehnologije, već iz duboke svijesti o zakonitostima tržišta.
