Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, u rujnu je zabilježen pad vrijednosti izvoza i uvoza robe na godišnjoj razini šesti mjesec zaredom.
Naime, vrijednost izvoza roba pala je u odnosu na rujan prethodne godine za 24,4%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 17,2% godišnje. Posljedica je to i visoke prošlogodišnje baze (u rujnu 2022. rast uvoza 49,6%, a izvoza 54,1% godišnje), kada je snažno porasla vrijednost robne razmjene u kategorijama vezanim za energiju. U trenutačnom ekonomskom okružju, prigušene gospodarske aktivnosti i kretanja kod najvažnijih zemalja trgovinskih partnera također se zrcale u slabljenju robne razmjene, prenose RBA analitičari.
Vrijednost izvezenih roba iznosila je u rujnu 1,9 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini rast za 13,1%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,2 mlrd. eura, porasla je za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,3 mlrd. eura.
Kao rezultat izraženijeg mjesečnog rasta izvoza od uvoza roba, pokrivenost uvoza izvozom porasla je u rujnu na 59,4% (+6,3pb u odnosu na kolovoz), najveću razinu od ožujka.
S podacima za rujan zaokružena je statistika za treće tromjesečje. U razdoblju srpanj-rujan vrijednost izvoza pala je za 16,3%, a uvoza za 14,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Promatrano kumulativno, u prvih devet mjeseci ove godine, vrijednost izvezene robe iznosila je gotovo 17 mlrd. eura, što predstavlja pad za 4,0% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od gotovo 30 mlrd. eura pao je u promatranom razdoblju za 4,1% u odnosu na isto razdoblje 2022. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,9 mlrd. eura (-4,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 56,8%. U trenutačnim uvjetima popuštanja inflatornih pritisaka i prigušene potražnje za robama, očekivano je slabljenje vrijednosti robne razmjene u odnosu na ista razdoblja prethodne godine.
Promatrano prema NKD-u, u prvih devet mjeseci 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-49,7%), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-38%) i Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (-30,9%). S druge strane, prerađivačka industrija ostvarila je rast od 3,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Promatrano kumulativno, snažan dvoznamenkasti godišnji pad vrijednosti uvoza u razdoblju siječanj-rujan 2023. evidentiran je kod kategorije Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-58,3%), što odražava i normalizaciju cijena energije na svjetskim tržištima, odnosno učinak baznog razdoblja. Tako je i u Rudarstvu i vađenju pad vrijednosti uvezenih dobara iznosio 39,9%. U prerađivačkoj industriji je u promatranom razdoblju zabilježen rast vrijednosti uvoza za 4,9%.
"Skromnije cijene energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu u odnosu na isto razdoblje prethodno godine stoga su primjetne u promjenama kod kategorija NKD-a povezanim s energijom. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije. Zamah potražnje nastavit će ograničavati restriktivna monetarna politika, odnosno rast troškova i uvjeta financiranja", stoji u komentaru RBA analitičara.
Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u promatranom razdoblju izvezla robe u vrijednosti od 11,6 mlrd. eura ili 68,2% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 4,8%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od gotovo 4% i vrijednost uvoza od 22,6 mlrd. eura (75,8% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 11 mlrd. eura (+15,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine). Najvažniji trgovinski partneri unutar EU, Njemačka, Italija i Slovenija, čine više od 50% vrijednosti ukupne robne razmjene s EU.
"Slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU nastavit će se odražavati na trendove u robnoj razmjeni i u narednim mjesecima. Istovremeno bi utjecaj baznog razdoblja trebao postepeno iščezavati", komentiraju RBA analitičari.
