Zatvori
Foto: Ant Rozetsky / Unsplash
PoslovniPuls
02/11/2023

U prvih devet mjeseci bilježi se pad obujma industrijske proizvodnje za 0,7%

Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u rujnu na godišnjoj razini za 1,6%, dok je u odnosu na kolovoz, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima porasla za 4,3%, najviše od lipnja 2020, prenose RBA analitičari.

Nakon mjesečnog i godišnjeg pada tijekom srpnja (-3,0% odnosno -0,7%) i kolovoza (-2,2% odnosno -2,4%) kao odraz izazovnog ekonomskog okružja, obujam industrijske proizvodnje tako je na kraju trećeg tromjesečja pomalo neočekivano ostvario solidne stope rasta. Ovo je prvi rast obujma proizvodnje nakon dva uzastopna mjeseca pada.

Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pozitivne promjene su u rujnu ostvarene kod Intermedijarnih proizvoda (+0,9%), Energije (+1,5%), Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+8,0%) te Kapitalnih proizvoda (+12,7%). Snažna negativna promjena evidentirana je tek kod Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-18,7%).

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine u kolovozu su sve kategorije GIG-a zabilježile negativne promjene. Ipak, pozitivne promjene u rujnu ponovno bilježe Kapitalni proizvodi (+6,9%), gdje, isključujući kolovoz, godišnji rast traje od lipnja 2020. Godišnju stopu rasta od 4,8% bilježe Netrajni proizvodi za široku potrošnju, dok je pozitivna promjena u Energiji iznosila 1,4%. S druge strane, pad bilježe tek Trajni proizvodi za široku potrošnju (-23,2%) i Intermedijarni proizvodi (-1,8%).

Prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, obujam industrijske proizvodnje je u trećem tromjesečju u odnosu na prethodno pao za 0,6%. Na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, industrijska proizvodnja smanjena je za 0,4%.

U skladu s trendovima u proizvodnji, što se odražavalo na podacima tijekom cijele ove godine, u prvih devet mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. industrijska proizvodnja pala je za 0,7% (kalendarski prilagođeno).

Prema kategorijama GIG-a, u prvih devet mjeseci najintenzivniji godišnji pad bilježe, očekivano, Trajni proizvodi za široku potrošnju (-10,7%). Slijede intermedijarni proizvodu (-4,5%) te Energija (-1,7%). S ruge strane, rast je ostvaren u kategorijama Kapitalni proizvodi (+7,4%) i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+0,8%).

Prema NKD-u, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u prvih devet mjeseci na godišnjoj razini u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, i to za 0,8% podržana prvenstveno rastom od siječnja do svibnja. S druge strane, u skladu s trendovima u europodručju i ostalim tržištima, u prerađivačkoj industriji, koja čini otprilike 85% ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, obujam je skromniji za 0,7% u odnosu na siječanj-rujan 2022. U Rudarstvu i vađenju obujam industrijske proizvodnje smanjen je u prvih devet mjeseci za 5,5% godišnje, a trend negativnih godišnjih promjena traje od prosinca 2021.

"Od druge polovine 2022. primjećuje se utjecaj kontinuiranog rasta opće razine cijena kroz rastuće ulazne troškove i slabljenje potražnje za industrijskim dobrima na usporavanje aktivnosti u industriji. Trend usporavanja potražnje započet krajem prošle godine u najvećim gospodarstvima odražava se i na domaću proizvodnju. Navedeno se zrcalilo i na slabljenje optimizma u industriji. Iščezavanjem postojećih narudžbi, skromnija potražnja djeluje na trenutnu i planiranu proizvodnju, a izazovni poslovni uvjeti u prerađivačkom sektoru dolaze do izražaja. U pozitivnom smjeru djelovalo je normaliziranje cijena energije na svjetskom tržištu te jačanje učinkovitosti dobavnih lanaca", stoji u komentaru RBA analitičara.

"Do kraja ove godine i u sljedećoj godini transmisija restriktivne monetarne politike kroz veće troškove financiranja bit će, uz kretanje inozemne potražnje, jedan od glavnih čimbenika koji će određivati trendove u investicijskim aktivnostima i proizvodnji industrijskih poduzeća. Uz to, očekivano slabljenje domaće potražnje uz još uvijek prisutnu ekonomsku neizvjesnost, ograničavati će oporavak industrije. U negativne rizike za oporavak industrijskih aktivnosti možemo ubrojiti uspješnost u uspostavljanju stabilnosti cijena te geopolitičke nestabilnosti, odnosno njihov nepovoljan utjecaj na opskrbne lance. S druge strane, u slučaju smanjenja neizvjesnosti i nepovoljnih rizika, uz nešto povoljnije globalne izglede, moguć je rast i domaće i ino potražnje te brži oporavak industrije", zaključuju analitičari Raiffeisenbanka.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram