Zatvori
Foto: EY Hrvatska
PoslovniPuls
12/05/2023

EY: Hrvatski BDP na krilima uspješne turističke sezone može dohvatiti rast od 1,7 posto

Globalna konzultantsko-revizorska tvrtka EY provela je opsežnu analizu europskog gospodarstva tijekom prvog tromjesečja 2023. i dala svoja predviđanja za ekonomska kretanja u tekućoj godini. U svojoj analizi EY ističe kako je tijekom prva tri mjeseca ove godine zabilježen skromni rast europskog BDP-a, a predviđa se kako će hrvatski narasti za 1,7 posto, zahvaljujući turizmu i IT industriji. Iako će inflacija i dalje biti prisutna, ona će u 2023. usporiti, a tijekom cijele godine očekuje se rast plaća i dodatno smanjenje stope nezaposlenosti, koja je u veljači 2023. u Hrvatskoj iznosila 6,3 posto.

Inflacija u eurozoni prešla je svoj vrhunac od 10,6 posto u listopadu 2022. i počela usporavati, potaknuta padom cijena energije i baznim učincima, piše u priopćenju. Usporavanjem potražnje i preokretom u obrascima potrošnje, industrijske su se marže počele smanjivati. U EY-u ističu da bi pad cijena robe, posebice troškova energije, trebao postupno filtrirati i podržati dezinflaciju industrijske i robe široke potrošnje. Isto se već odražava u poslovnim izgledima tvrtki, posebno u energetski intenzivnim sektorima. Ipak, stručnjaci upozoravaju na fenomen tzv. ljepljive inflacije, u kojoj se cijene ne prilagođavaju dovoljno brzo promjenama u ponudi i potražnji na tržištu, što bi moglo dovesti do stalne inflacije, više od očekivane, u brojnim europskim zemljama.

"Najnovije analize koje je EY proveo pokazuju kako je većina država u posljednjem kvartalu 2022. ostvarila gospodarske aktivnosti značajno iznad razine prije pandemije. U usporedbi s promatranim svjetskim zemljama, Hrvatska je na petom mjestu te druga u Europi, sa 10,7 posto većom gospodarskom aktivnošću. Ispred nje su Irska, Turska, Egipat i Kina", istaknuo je Berislav Horvat, Country Managing Partner u EY-u Hrvatska.

U 2022. godini inflacija je u Hrvatskoj prešla 13 posto, no financijska kretanja pokazuju kako se ona smanjuje, a EY predviđa da će tijekom 2023. inflacija u Hrvatskoj pasti na 8,7 posto, čime bi Hrvatska još uvijek bila u nešto nepovoljnijem položaju u odnosu na eurozonu, za koju se predviđa godišnje zadržavanje inflacije na 6,1 posto. Inflacija u potrošačkim cijenama u ožujku 2023. godini iznosila je 10,5 posto, a veće razine inflacije od Hrvatske bilježile su Mađarska, Latvija, Češka, Estonija, Litva, Poljska, Slovačka, Rumunjska i Bugarska. Europski prosjek iznosio je 8,3 posto.

Rast hrvatskog BDP-a za 1,7%

Dugotrajno visoke cijene energije i inflacija, popraćene pooštravanjem monetarne politike i dalje će utjecati na potrošnju kućanstva i gospodarski rast. Iako se predviđa da su nedavna previranja u financijskom sektoru obuzdana, rast BDP-a u eurozoni bi se trebao smanjiti s 3,5 u 2022. na 0,7 posto ove godine, oporavljajući se na 1,3 posto u 2024. i 1,9 posto 2025. godine.

U eurozoni IT, uz farmaceutski sektor i sektor proizvodnje elektronike i savjetovanja, ostvaruje najbolje rezultate, 19,2 posto više nego prije pandemije.

"Hrvatski BDP ipak se dominantno oslanja na jak turizam, a zahvaljujući rekordnim rezultatima koji se predviđaju za ovu godinu, hrvatski BDP u 2023. trebao bi rasti za 1,7 posto", ističe Horvat.

Očekuje se rast plaća tijekom cijele 2023.

EY stručnjaci predviđaju da će opadajuća inflacija u nadolazećim tromjesečjima donijeti malo predaha potrošačima. Rast realnih plaća, nakon najniže razine od 4,9 posto u trećem tromjesečju 2022, ubrzava se od posljednjeg tromjesečja prošle godine i očekuje se ostati pozitivan kroz 2023. godinu. Naime, plaće su u Hrvatskoj krajem 2022. rasle za 11,3 posto.

U prvim mjesecima 2023. zabilježen je i rast stope zaposlenosti, dok su stope nezaposlenosti na ili blizu povijesno najniže razine. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je tako u veljači 2023. iznosila 6,3 posto, što je Hrvatsku smjestilo u europsku sredinu. Na prvom mjestu sa 12,8 posto je Španjolska, a na dnu liste je Švicarska s 2,1 posto.

Objašnjenje za rast zaposlenosti na razini Europe stoji u činjenici kako je gospodarsko usporavanje prouzročilo određeno smanjenje potražnje za radnom snagom, što potvrđuje i nedavni pad podataka o oglasima za posao, dok poduzeća izvješćuju o određenom smanjenju napetosti na tržištu rada. U apsolutnom iznosu, najveći porast zaposlenosti zabilježen je u javnom sektoru, koji je bio usklađen s trendom prije pandemije. Relativno gledano, najveći porast zaposlenosti zabilježen je u području informacija i komunikacija, dok je zapošljavanje u proizvodnji još uvijek ispod razine prije pandemije.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram