Menu
"Živimo u doba kada vrijeme teče puno 'brže' nego ikada ranije, a prilagodba promjenama mora biti odlučna i hitna. Danas se i središnje banke moraju žuriti. Spremni smo za te izazove bez obzira na to je li riječ o novim uslugama poput fintecha ili borbi protiv klimatskih promjena. Institucionalno pamćenje nam kazuje da je već na samom početku svog puta hrvatska središnja banka jasno zastupala i stav o potrebi da Hrvatska uz izgradnju vlastitoga monetarnog sustava istodobno usvoji i načelno opredjeljenje da radi ostvarivanja vlastitih društvenih i ekonomskih interesa što prije uđe u integracijske procese, a konačno i u monetarnu uniju s drugim europskim zemljama", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na Svečanoj akademiji u povodu 30 godina hrvatske središnje banke.
Istaknuo je da je Hrvatska narodna banka danas članica Europskog sustava središnjih banaka, članica bankovne unije i uskoro članica eurosustava. "U tom društvu HNB je već sada ravnopravni partner, što nam daje samopouzdanje i uvjerenje da ćemo kao središnja banka unutar europodručja ne samo sudjelovati nego i sadržajno pridonositi njezinu daljnjem razvoju, na dobrobit hrvatskoga i zajedničkoga europskoga gospodarstva i društva. U 30 godina svog djelovanja Hrvatska narodna banka razvila se u suvremenu, samostalnu i profesionalno snažnu instituciju s visokom razinom integriteta i kompetencija zaposlenika. Zahvaljujem svima koji su u ovaj cilj uložili svoje profesionalne živote i svima onima koji tek dolaze i za koje se nadamo da će gajiti istu ljubav za struku i za opće javno dobro kojemu služimo", naglasio je guverner.
Bivši guverner HNB-a Marko Škreb podijelio je s prisutnima svoje tri lekcije iz proteklih trideset godina. "Moja prva lekcija je da trebamo biti ponizni u vezi s onim što znamo o ekonomiji. Sredinom 1990-ih bio sam uvjeren, kao i većina središnjih bankara u svijetu, da je jedini i isključivi zadatak središnje banke održavanje stabilnosti cijena. Mogu reći o tempora, o mores. Pitanja u ekonomiji već su pedesetak godina slična, no odgovore s vremenom mijenjamo. Druga lekcija je o važnosti timskog rada. To što danas prisustvujemo 30. obljetnici neovisne Hrvatske narodne banke rezultat je sigurno timskog rada više generacija, a takav je rad moguć samo ako slušamo jedni druge. Treća lekcija koju sam naučio jest da se može voljeti i instituciju. Ja sam do 2000. iznutra, a onda izvana, iskreno i svim srcem zavolio Hrvatsku narodnu banku. Pri rođenju ona uopće nije imala deviznih rezervi, nula. Danas HNB ima gotovo 25 milijardi eura deviznih pričuva. Nemam dileme, HNB je učinio kvantni skok u tom smjeru. Svi ciljevi i zadaci koji stoje u Zakonu o HNB-u: stabilnost cijena, financijskih sustava, platni sustavi su itekako važni. Moje osobno mišljenje je da to sve ima smisla onda i samo onda ako na umu imamo konačni cilj – dobrobit stanovništva. Zato moramo voditi računa o dugoročnim učincima", poručio je Škreb.
Uzvanicima se obratio i predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković. "Ova obljetnica stožerne institucije hrvatskoga monetarnog sustava dolazi u zahtjevnim okolnostima pandemije, tj. njezinih posljedica na gospodarstvo, financije, tržište rada i opće ozračje u hrvatskom društvu, ali dolazi i u transformacijskom trenutku kada se Hrvatska ubrzano integrira u europodručje. Usvajanje eura za Hrvatsku će biti ključan korak prema jačanju konkurentnosti i većoj ekonomskoj suverenosti. Cilj nam je zagovaranje nacionalnih interesa koristeći se članstvom u međunarodnim organizacijama, ponajprije u Europskoj uniji, zatim podizanje konkurentnosti, inovativnosti i otpornosti gospodarstva te poboljšanje standarda građana. Ovo je desetljeće u kojem ćemo, uvjeren sam, zajedničkim naporima osigurati sve te ciljeve", poručio je premijer.
"Ustav koji je donesen 21. prosinca 1990. odredio je Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku RH kao jedan od elemenata hrvatske državnosti i samostalnosti. Hrvatska narodna banka ključna je u očuvanju stabilnosti i nacionalne valute kune koju smo uveli 30. svibnja 1994., no još od 1991. Hrvatska teži monetarnoj europskoj integraciji. U svibnju 2018. Vlada je donijela Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime smo pokrenuli proces pristupanja europodručju. Hrvatska narodna banka sudjelovala je od prvog dana u tom procesu. Imamo čvrsti cilj ulaska u europodručje 2023. godine. To će biti dobro za hrvatsko gospodarstvo i financijsku stabilnost naše države", rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.
"U ovih trideset godina Hrvatska narodna banka jedna je od dvije institucije u hrvatskom društvu koja je svoju misiju i posao odradila kvalitetno i dobro i koja uživa respekt. Druga je hrvatska vojska. Održavanje stabilnosti cijena i financijskog sustava je odrađeno na uzoran i dobar način. Moje mišljenje je da će ulazak Hrvatske u europodručje biti dobro za hrvatsku ekonomiju zbog strukture naše ekonomije, zbog visokog udjela usluga u toj ekonomiji, posebno turizma. Budimo optimistični, ali budimo i skeptični u interesu naše zemlje, no taj skepticizam ne smije blokirati donošenje odluka. Moramo na najbolji način iskoristiti prednosti koje euro može donijeti našoj ekonomiji, ali za to ćemo se morati dodatno potruditi", zaključio je predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović.
Izvor / Foto: HNB
