Menu
Organizacija vrhunskog eventa sama po sebi je dovoljno izazovna i stresna, a kada u mix dodamo i globalnu pandemiju - sve zajedno poprima dojam ekspres lonca pred pucanjem.
U goste nam stoga stiže Maja Bosanac, poduzetnica i vlasnica event agencije Eventful koja će nas pobliže upoznati s najnovijim trendovima održivosti, ali i otkriti kako domaća event industrija funkcionira pod mjerama socijalnog distanciranja i gotovo potpunog izostanka većih društvenih događanja.
- Maja, kako izgleda organizacija evenata u ovo vrijeme pandemije i svih ograničenja pri organizaciji istih?
Mislim da već svi možemo reći kako smo se naviknuli na novo normalno. Stres je svakako dobio neku novu definiciju jer je postalno normalno da 2 dana prije početka eventa ne znamo hoće li se on uopće održati, a moramo i dalje planirati i raditi kao da će sve biti u redu.
A tu je i bitna odluka - hoće li event biti online, on-site ili hibridan. Nekako se upravo to hibridno odvijanje eventa nametnulo kao vodeće "rješenje", ali i ono zna biti dvosjekli mač i novi izazov jer u praksi to znači organizaciju dva paralelna eventa jer sadržaj i koncept ne mogu biti isti online i uživo. U svakom slučaju - puno konfuzije i stresa!
Iskreno, puno bi moglo da se promijeni i odnos države prema organizatorima evenata. Smatram kako bi najveća pomoć za sve nas bila da nam se jednostavno omogući rad i obavljanje svih poslovnih aktivnosti uz pomoć države za nabavku brzih covid testova za događanja na lokaciji kako bismo otklonili sveprisutan strah kod klijenata, ali i sudionika evenata. Danas smo u nemogućoj situaciji da nitko ne želi organizirati evente 2 ili 3 mjeseca unaprijed jer ne zna hoće li se oni uopće moći održati...
- Možda da se vratimo na početak i najvažniji razlog zašto danas pričamo s tobom. Tvoja specijalnost su održivi eventi - možeš li nam pojasniti definiciju?
Održivi eventi su oni na kojima organizatori minimiziraju negativne učinke pojedinog eventa na društvo, okoliš i budžet, te maksimiziraju one pozitivne. Jedan od primjera je sljedeći: u situaciji kad znaš da ćeš imati vatromet jer klijent ne želi odustati od njega, s druge strane ćeš ukloniti sav tiskani materijal na eventu, ili čak otići korak dalje i nadoknaditi negativan utjecaj tako što ćeš posaditi određeni broj stabala koji će nadoknaditi negativan utjecaj vatrometa. Pojednostavljeno - to su održivi eventi.
- Uz tvoje ime često se veže titula prvog hrvatskog EEE Event Managera...
Da, EEE je zapravo kratica za Ecology, Efficiency and Ethics. Svaki od ta 3 principa zaista koristim u svom svakodnevnom poslovanju i svi su mi podjednako bitni. Prema svojim klijentima uvijek zadržavam profesionalan, transparentan i potpuno iskren odnos za koji smatram kako je veoma bitan.
Mi svakom klijentu pristupamo potpuno personalizirano, te upravo zato volimo pobliže upoznati njih i njihova razmišljanja kako bismo znali što im ponuditi u kreativnom konceptu koji dizajniramo posebno za njih, naravno, na održiv način.
- Otkud fokus upravo na održive evente?
U Engleskoj sam studirala organizaciju evenata, a jedan od predmeta bio je upravo o održivim eventima, iako se održivost provlačila kroz sve segmente mog obrazovanja. Kako je tamo način učenja malo drugačiji nego kod nas, imala sam bezbroj prilika vidjeti stvarni utjecaj, bio on dobar ili loš, kojeg imaju eventi, a da toga nismo ni svjesni. I u tom trenutku sam željela učiniti razliku, postati primjer dobre prakse i utjecati na svoje klijente, kolege organizatore, ali i dobavljače kako biste svi zajedno učinili pomak i krenuli prema kvalitetnijoj i održivoj organizaciji evenata.
- Primjećuješ li pomak po pitanju održivosti pri organizaciji evenata u Hrvatskoj?
Iskreno, većina organizatora evenata nije previše osviještena po pitanju ekologije i održivosti. Neki od njih vole misliti da su održivi, ali kad se sagleda prava definicija takvih evenata i njegovi segmenti, zapravo se vide koliko su otišli u krivom smjeru.
Mislim da je problem puno veći od event industrije jer mi kao društvo još uvijek nemamo dovoljno zrelosti kada govorimo o stvarnoj održivosti jer prosječan hrvatski građanin ne shvaća da održivost ne završava s odvajanjem otpada, kojeg najčešće niti ne odvajamo na pravilan način. Ali priča za neku drugu priliku...
U samoj event industriji najveći problem je nedostatk edukacije. Izbaciti jednokratni pribor za jelo i ukrasiti prostor pokojom biljkom i cvijećem nije održivosti. Zato nam je potrebno više edukacije i otvorenosti prema novim spoznajama i dijeljenju dobrih praksi.
- A što je s onim organizatorima koji žele biti "održivi", ali ne znaju kako i otkud krenuti?
Neka nam se jave! Imamo posebne pakete edukacije za sve organizatore evenata i spremni smo se uhvatiti u koštac i s edukacijom konkurentskih event agencija i organizatora. Tko god napravi iskorak u smislu održivosti eventa- učinio je puno za cijelu domaću event industriju i mi ćemo uvijek pozdraviti i podržati sve aktivnosti koje vode u tom smjeru. Neke agencije ne žele edukaciju, ali i njima možemo pomoći u ulozi konzultanta, kako bismo olakšali planiranje ali i samu izvedbu održivog eventa na lokaciji.
- Hoće li organizatori, ali i sudionici evenata u post-covid svijetu više mariti za ekološki i održivi aspekt organizacije evenata?
Uvjerena sam u to! Vidim puno pozitivnih promjena, a pomaže i što se svjetski brendovi sve više okreću održivosti u svom poslovanju i reklamiraju istu pa se podiže i globalna kolektivna svijest o toj bitnoj temi.
Vjerujem kako se još svi sjećamo kada smo na početku lockdown-a krenuli nabavljati hranu od malih OPG-ova, tražiti dugoročnije opcije za zaštitne maske itd. S pandemijom smo dobili priliku nakratko se zaustaviti, predahnuti, osvrnuti oko sebe i spoznati kako naš način života utječe na okolinu i okoliš.
U budućnosti svakako vidim dominaciju hibridnih evenata koji otklanjaju rizik otkazivanja eventa na lokaciji. Mislim da će se i više pažnje poklanjati kreiranju doživljaja jer reprodukcija sadržaja preko Zoom-a ili Teams-a neće biti dovoljna.
Na predavanjima o održivim eventima često volim reći – ponekad su dovoljni i mali koraci da postignemo velike stvari. Kad radite male korake, barem nešto radite u odnosu na one koji stoje na mjestu.
Foto: Maja Bosanac
