Europa istražuje novi izvor energije: Industrija od Bruxellesa traži milijardu eura za prirodni vodik

Dok Europska unija ulaže velika sredstva u obnovljive izvore energije i proizvodnju zelenog vodika, europska energetska industrija sve više pozornosti posvećuje još jednom mogućem izvoru energije koji se nalazi duboko pod zemljom.

Riječ je o prirodnom, odnosno geološkom vodiku, koji nastaje u Zemljinoj kori i pod određenim se uvjetima može nakupljati u podzemnim ležištima.

Za razliku od vodika koji se proizvodi iz prirodnog plina ili pomoću električne energije, prirodni vodik ne treba proizvoditi industrijskim postupkom. On već postoji u prirodi, a ako se pronađe u dovoljno velikim količinama, mogao bi se crpiti iz podzemlja.

Upravo zato više od 30 europskih kompanija, industrijskih udruženja, investicijskih fondova i istraživačkih institucija zatražilo je od Europske komisije pokretanje programa istraživanja prirodnog vodika vrijednog milijardu eura.

Inicijativu je pokrenula francuska kompanija Mantle8, specijalizirana za otkrivanje podzemnih nalazišta vodika, uz podršku europskog industrijskog udruženja Hydrogen Europe.

Prijedlog je predstavljen tijekom Europskog tjedna vodika u Bruxellesu. Potpisnici su u otvorenom pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen upozorili da Europa riskira zaostajanje za Sjedinjenim Američkim Državama, Australijom i drugim zemljama koje već ulažu u istraživanje prirodnog vodika.

Po čemu se prirodni vodik razlikuje od zelenog?

Vodik se već godinama smatra jednim od mogućih rješenja za smanjenje emisija u industriji, prometu i drugim djelatnostima u kojima je teško izravno koristiti električnu energiju.

Međutim, vodik nije izvor energije koji se uobičajeno dobiva bez prethodnog ulaganja energije u njegovu proizvodnju.

Danas se najveći dio vodika proizvodi iz prirodnog plina, pri čemu nastaju značajne emisije ugljikova dioksida ako se one ne hvataju i ne skladište.

Zeleni vodik dobiva se elektrolizom, postupkom u kojem električna energija razdvaja vodu na vodik i kisik. Kada se za taj postupak koristi energija iz obnovljivih izvora, emisije povezane s proizvodnjom mogu biti vrlo niske.

No proizvodnja zelenog vodika zasad je razmjerno skupa jer zahtijeva velike količine električne energije i posebnu industrijsku opremu.

Prirodni vodik nastaje drukčije.

U dubini Zemljine kore određene kemijske reakcije između vode i minerala mogu oslobađati vodik. Plin se zatim može kretati kroz pukotine u stijenama, a ondje gdje postoje odgovarajući geološki uvjeti može se nakupljati u podzemnim ležištima.

Znanstvenici za takve pojave znaju već dulje vrijeme, ali se tek posljednjih godina ozbiljnije istražuje mogućnost njihova iskorištavanja za proizvodnju energije.

Prednost prirodnog vodika mogla bi biti u tome što za njegov nastanak nije potrebno koristiti električnu energiju ili fosilna goriva u industrijskim postrojenjima.

Međutim, to ne znači da je njegovo vađenje automatski jeftino ili da ne utječe na okoliš. Istraživanje, bušenje, obrada i transport plina također zahtijevaju energiju, opremu i ulaganja.

Milijarda eura za istraživanja u najmanje deset država

Europska industrijska koalicija predlaže osnivanje posebnog programa za istraživanje prirodnog vodika s proračunom od milijardu eura.

Prema pisanju portala Tech.eu, sredstva bi se koristila za približno 50 testnih bušotina u najmanje deset država članica Europske unije.

Program bi uključivao geološka istraživanja, analizu potencijalnih nalazišta, ispitivanje protoka vodika i procjenu mogućnosti njegove proizvodnje.

Cilj nije odmah pokrenuti masovno vađenje, nego utvrditi postoje li u Europi nalazišta iz kojih bi se vodik mogao dugoročno i isplativo crpiti.

Potpisnici inicijative smatraju da Europa već raspolaže velikim dijelom potrebnog znanja, posebno zahvaljujući iskustvu u naftnoj, plinskoj i rudarskoj industriji.

Ipak, upozoravaju da razvoj novih projekata usporavaju nejasna pravila, dugotrajni postupci izdavanja dozvola i nedovoljna dostupnost geoloških podataka.

Od Europske komisije zato traže da prirodni vodik jasnije uključi u europsku energetsku politiku, pojednostavi regulatorni okvir i osigura financijsku potporu istraživanjima.

U Albaniji otkriven jedan od najvećih poznatih prirodnih protoka vodika

Da prirodni vodik nije samo teorijska mogućnost, pokazuju i istraživanja provedena u Europi.

Jedno od najzanimljivijih nalazišta otkriveno je u Albaniji, u rudniku kromita Bulqizë, sjeveroistočno od Tirane.

Međunarodna skupina znanstvenika 2024. godine objavila je u časopisu Science istraživanje u kojem je potvrdila značajno oslobađanje prirodnog vodika iz dubokih podzemnih stijena.

Na dubinama do približno tisuću metara istraživači su zabilježili plin koji je sadržavao čak 84 posto vodika.

Procijenili su da se iz rudničkih hodnika godišnje oslobađa najmanje 200 tona prirodnog vodika, što je jedan od najvećih izravno izmjerenih protoka tog plina u svijetu.

Otkriće je privuklo veliku pozornost jer pokazuje da se vodik može nakupljati u podzemnim geološkim strukturama u znatnim količinama.

Ipak, znanstvenici još trebaju utvrditi veličinu samog ležišta, količinu vodika koju je moguće iz njega izvaditi i bi li takva proizvodnja bila ekonomski isplativa.

Za jugoistočnu Europu albanski je primjer posebno zanimljiv jer pokazuje da se prirodni vodik može pronaći i u našem širem susjedstvu.

Zasad nema dovoljno podataka koji bi potvrdili postojanje komercijalno isplativih nalazišta prirodnog vodika u Hrvatskoj.

Energetske kompanije mogle bi dobiti novi izvor prihoda

Ako se pokaže da Europa raspolaže dovoljno velikim nalazištima prirodnog vodika, to bi moglo otvoriti novo područje poslovanja za energetske kompanije.

Posebnu prednost mogle bi imati tvrtke koje već posluju u naftnoj i plinskoj industriji.

One raspolažu iskustvom u geološkim istraživanjima, bušenju, upravljanju podzemnim ležištima i transportu plinova, a dio postojećeg znanja i opreme mogao bi se primijeniti i na prirodni vodik.

Među organizacijama koje podržavaju europsku inicijativu nalaze se i industrijske kompanije poput Technip Energiesa i Valloureca, kao i investicijski fondovi World Fund, Wind Capital i Natural Hydrogen Ventures.

Njihov interes pokazuje da se prirodni vodik sve više promatra i kao potencijalno novo tržište, a ne samo kao predmet znanstvenih istraživanja.

Međutim, ulaganja su zasad visokorizična.

Još nije poznato koliko bi stajalo komercijalno vađenje prirodnog vodika, koliko bi dugo pojedina nalazišta mogla osiguravati proizvodnju ni bi li cijena tako dobivenog plina mogla konkurirati zelenom vodiku.

Osim gospodarske isplativosti, potrebno je utvrditi i utjecaj vađenja na okoliš, uključujući emisije povezane s bušenjem, obradom i transportom te moguće istjecanje vodika.

Može li prirodni vodik smanjiti europsku ovisnost o uvozu energije?

Za Europsku uniju prirodni vodik mogao bi biti zanimljiv i zbog energetske sigurnosti.

Europa već godinama nastoji smanjiti ovisnost o uvozu fosilnih goriva, a istodobno traži načine da osigura dovoljno energije za industriju i gospodarstvo.

Ako se pokaže da postoje dostupna podzemna nalazišta, prirodni vodik mogao bi postati dodatni domaći izvor energije koji bi se koristio u pojedinim industrijskim procesima.

Posebno bi mogao biti zanimljiv industrijama koje već koriste vodik kao sirovinu, primjerice u proizvodnji amonijaka i nekim procesima kemijske industrije.

Međutim, prije šire primjene potrebno je riješiti nekoliko pitanja.

Osim pronalaska dovoljno velikih nalazišta, treba dokazati da se vodik može crpiti po konkurentnoj cijeni, sigurno transportirati i koristiti uz prihvatljiv utjecaj na okoliš.

Treba imati na umu i da postojeća europska infrastruktura nije posvuda prilagođena prijenosu vodika.

To znači da bi eventualna komercijalna proizvodnja zahtijevala dodatna ulaganja, posebno ako se nalazišta budu nalazila daleko od industrijskih potrošača.

Velika uzbuna u Volkswagenu - hitno se stopira rad na električnom Golfu

Volkswagen je privremeno zaustavio razvoj budućeg električnog Golfa, automobila koji bi početkom sljedećeg desetljeća trebao postati jedan od najvažnijih modela u električnoj ponudi posrnulog njemačkog proizvođača.

Prema pisanju Reutersa, izvršni direktor marke Volkswagen Thomas Schäfer potvrdio je 30. listopada zaposlenicima da kompanija privremeno obustavlja pripremne razvojne aktivnosti za budući ID. Golf u Wolfsburgu.

„Znam koliko Golf znači Volkswagenu i Wolfsburgu. Upravo zato ova odluka za nas nije bila nimalo laka”, poručio je Schäfer u internom razgovoru sa zaposlenicima.

Dodao je da Volkswagen trenutačno jednostavno nema dovoljno financijskog prostora za nastavak tih aktivnosti, ali da ih namjerava ponovno pokrenuti čim se za to stvore povoljni uvjeti.

Odluku je kompanija potvrdila i u službenoj objavi poslovnih rezultata skupine svojih glavnih automobilskih marki. Financijski direktor marke Volkswagen David Powels objasnio je da će razvoj ID. Golfa ostati privremeno obustavljen dok kompanija ne bude mogla osigurati sredstva za potrebna ulaganja.

To ne znači da je Volkswagen odustao od električnog Golfa, nego da je njegov razvoj trenutačno podređen programu smanjenja troškova.

Gubitak od 5,82 milijarde eura povećao pritisak na upravu

Odluka o električnom Golfu uslijedila je neposredno nakon objave financijskih rezultata koji su još jednom pokazali razmjere izazova s kojima se Volkswagen danas suočava.

Volkswagen grupa u trećem je tromjesečju 2026. zabilježila neto gubitak od 5,82 milijarde eura, dok su prihodi smanjeni za 6,3 posto, na približno 75,3 milijarde eura.

Na rezultate su utjecali visoki jednokratni troškovi, promjene poslovne strategije pojedinih marki, slabija prodaja na kineskom tržištu i nastavak restrukturiranja.

Posebno su izraženi troškovi povezani s Porscheom, čija je promjena strategije elektrifikacije dodatno opteretila poslovanje cijele grupacije.

No problemi nisu ograničeni samo na luksuzne marke. Matična marka Volkswagen također se suočava s padom profitabilnosti, visokim proizvodnim troškovima i sve većim pritiskom konkurencije.

Prema službenim podacima, operativna dobit marke Volkswagen u prvih devet mjeseci iznosila je 813 milijuna eura, gotovo 45 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Operativna profitna marža pala je na samo 1,3 posto, što znači da Volkswagen na svakih 100 eura prihoda od prodaje ostvaruje približno 1,30 eura operativne dobiti.

Kada se iz rezultata isključe izvanredni troškovi, profitna marža iznosi 2,6 posto. Financijski direktor Volkswagen grupe Arno Antlitz upozorio je da električni automobili trenutno donose manju zaradu od usporedivih modela s benzinskim ili dizelskim motorima.

Takva situacija dodatno otežava ulaganja u buduće modele jer kompanija mora financirati razvoj električnih vozila upravo u trenutku kada na njima ostvaruje relativno malu zaradu.

Wolfsburg zaostaje 300 milijuna eura za planiranim uštedama

Poseban problem predstavlja matična Volkswagenova tvornica u Wolfsburgu, jednom od najvećih europskih središta automobilske proizvodnje.

Prema Reutersu, Wolfsburg ove godine zaostaje približno 300 milijuna eura za planiranim smanjenjem troškova.

Schäfer je zaposlenicima poručio da je situacija ozbiljna i kako Volkswagen mora ubrzati provedbu mjera kojima namjerava povećati učinkovitost proizvodnje.

Dok su tvornice u Emdenu i Zwickauu ostvarile napredak u smanjenju troškova, Wolfsburg zasad ne ispunjava očekivanja uprave.

To je posebno osjetljivo jer se upravo ondje nalazi povijesno središte Volkswagena, a Golf je desetljećima jedan od najvažnijih automobila koji se proizvode u toj tvornici.

Volkswagen provodi opsežno restrukturiranje poslovanja u Njemačkoj, koje uključuje smanjenje troškova, reorganizaciju proizvodnje i postupno smanjivanje broja zaposlenih.

Uprava smatra da su takve mjere nužne kako bi kompanija mogla ostati konkurentna, osobito u odnosu na kineske proizvođače električnih automobila.

Što će biti s električnim Golfom?

Unatoč privremenoj obustavi razvoja, Volkswagen zasad ne odustaje od projekta ID. Golf.

Električni nasljednik jednog od najpoznatijih europskih automobila trebao bi se proizvoditi u Wolfsburgu početkom 2030-ih godina.

Za njegovu je tehničku osnovu predviđena nova Volkswagenova platforma SSP (Scalable Systems Platform), namijenjena budućim generacijama električnih vozila različitih marki unutar grupacije.

Riječ je o zajedničkoj konstrukcijskoj i elektroničkoj osnovi koja bi proizvođaču trebala omogućiti jednostavniji razvoj novih modela, manje proizvodne troškove i naprednije digitalne funkcije.

Volkswagen je već ranije pomicao rokove razvoja SSP-a, što je dodatno povećalo važnost pravodobnog dovršetka budućih modela koji će koristiti tu platformu.

Sada se otvara pitanje može li privremena obustava razvoja Golfa dovesti do novog kašnjenja.

Predstavnici radnika u Wolfsburgu smatraju da se izgubljeno vrijeme još može nadoknaditi i da trenutačna odluka ne mora utjecati na planirani početak proizvodnje.

Međutim, kompanija zasad nije objavila kada će razvoj biti nastavljen niti je potvrdila novi raspored predstavljanja električnog Golfa.

Stoga je prerano zaključiti da će automobil sigurno kasniti, ali nastavak projekta očito će ovisiti o uspješnosti Volkswagenova programa štednje.

Suradnja s Rivianom ostaje važan dio električne budućnosti

Odluka o ID. Golfu dolazi u trenutku kada Volkswagen nastavlja razvijati novu generaciju softvera i elektroničkih sustava u suradnji s američkim proizvođačem električnih automobila Rivianom.

Dvije kompanije dogovorile su tehnološko partnerstvo koje uključuje planirana ulaganja vrijedna do 5,8 milijardi dolara.

Njihov je cilj razviti elektroničke sustave koji će omogućiti jednostavniju konstrukciju automobila, lakše uvođenje novih funkcija i redovita ažuriranja softvera putem interneta.

Suradnja je nedavno proširena i na umjetnu inteligenciju, pa će Volkswagen dobiti pravo korištenja pojedinih dijelova Rivianova glasovnog asistenta.

Budući električni Golf jedan je od modela koji bi trebali koristiti upravo tu novu generaciju elektroničkih i softverskih rješenja.

Električni automobili još ne donose zaradu kao benzinski i dizelski

Jedan od najvećih Volkswagenovih izazova jest činjenica da elektrifikacija zasad nepovoljno utječe na njegovu profitabilnost.

Potražnja za električnim automobilima na pojedinim europskim tržištima raste, ali njihova proizvodnja i dalje zahtijeva velika ulaganja.

Istodobno kompanija na električnim modelima trenutačno ostvaruje manju zaradu nego na usporedivim vozilima s motorima s unutarnjim izgaranjem.

To je posebno važno za proizvođača poput Volkswagena, koji mora istodobno ulagati u razvoj električnih platformi, održavati postojeću ponudu benzinskih i dizelskih automobila te postupo smanjivati troškove proizvodnje.

Dodatni pritisak dolazi iz Kine, nekada jednog od najvažnijih Volkswagenovih tržišta.

Kineski proizvođači, među kojima se posebno ističe BYD, posljednjih su godina znatno ojačali svoju poziciju zahvaljujući konkurentnim cijenama, naprednoj tehnologiji baterija i brzom predstavljanju novih modela.

Takva konkurencija prisiljava europske proizvođače da dodatno ulažu u tehnologiju, ali istodobno ograničava prostor za povećanje cijena automobila.

Volkswagen zato mora pronaći način da ubrza razvoj pristupačnijih električnih modela, a da pritom dodatno ne optereti već ionako oslabljenu profitabilnost.

Mali ulagači zainteresirani za suvlasništvo nad hrvatskim operaterom električnih punionica

Qelo, vodeći hrvatski pružatelj usluga elektro mobilnosti, u aktualnom investicijskom krugu bilježi vrlo dobre rezultate – do sada je upisano više od polovice ponuđenih vlasničkih udjela. Riječ je o ponudi 10 posto vlasništva, s ciljem prikupljanja ukupno 3 milijuna eura kroz 1.000 udjela, navodi se u priopćenju.

Većinu ulaganja u dosadašnjoj fazi čine privatni investitori, što potvrđuje rastući interes građana za sudjelovanje u infrastrukturnim i energetskim projektima, ali i povjerenje u poslovni model i dugoročni potencijal Qela.

Takva struktura ulaganja dodatno doprinosi stvaranju snažne zajednice oko kompanije – kroz sve investicijske faze, od seed runde, preko izdanja korporativnih obveznica do aktualne prodaje udjela, u Qelo je do danas investiralo više od 400 pojedinačnih ulagatelja.

U istom razdoblju Qelo je izvršio i drugu isplatu kamata po izdanim korporativnim obveznicama, dok su sredstva prikupljena tim izdanjem već vidljiva u operativnim rezultatima. Tijekom 2025. godine prihod je porastao za 173 posto, ponajprije zahvaljujući ulaganjima u širenje mreže ultra-brzih punjača.

„U ovoj fazi razvoja ključno nam je održati ravnotežu između rasta i urednog izvršavanja obveza prema ulagateljima. Smatramo da se povjerenje ne gradi najavama, nego rezultatima koje isporučujemo iz kvartala u kvartal. “, izjavio je Predrag Šeatović, predsjednik Uprave, navodi se u medijskoj objavi.

Qelo je pionir na domaćem tržištu kapitala kao prva hrvatska tvrtka koja je samostalnim izdavanjem korporativnih obveznica otvorila put novim modelima financiranja. Tom je emisijom prikupljeno više od 3 milijuna eura, što je omogućilo izgradnju i nadogradnju mreže, uključujući 60 novih ultrabrzih priključaka. Budući procesi bit će još jednostavniji zahvaljujući regulatornim promjenama u javnoj raspravi koji su najavljeni za drugu polovicu 2026. godine, koje će zainteresiranim tvrtkama omogućiti prikupljanje do 12 milijuna eura bez obveze izrade prospekta i regulatornih suglasnosti.

Qelo trenutno raspolaže s 92 mjesta za punjenje na 24 lokacije, uz planirano širenje mreže na između 250 i 300 ultra-brzih priključaka do kraja 2027. godine. Dugoročni cilj ostaje jasna nacionalna pokrivenost i regionalna ekspanzija.

Jedan od ključnih elemenata ponude je Qelo kartica, koja korisnicima omogućuje jednostavan pristup velikom broju punjača u Hrvatskoj i Europi kroz postpaid rješenje i jedinstveni mjesečni račun.

Qelo trenutno broji između 4.500 i 5.000 korisnika, uz kontinuirani rast isporuke kilovatsati na punjačima, osobito tijekom turističke sezone.

„Ostajemo fokusirani na razvoj infrastrukture i unapređenje korisničkog iskustva, uz jasan cilj – biti ključni partner u tranziciji prema održivoj mobilnosti, ali i osigurati dugoročnu vrijednost za svoje korisnike i investitore“, naglasio je Tomislav Ivanetić, član Uprave za razvoj poslovanja.

Investicijski krug ostaje otvoren do popunjenja predviđenog broja udjela.

Josipa Petrović: Utjecaj je važniji od pozicije

Za Josipu Petrović, direktoricu prodaje u Studencu, MBA iskustvo na COTRUGLIJU nije bilo samo akademsko putovanje, već prekretnica u osobnom i profesionalnom razvoju. „Prije MBA-a moji su ciljevi bili usmjereni na rast unutar kompanije – preuzimati više odgovornosti, rasti kroz vođenje većih timova i isporučivati rezultate. Znala sam ‘kako se to radi’, ali nisam uvijek imala vremena pitati se ‘zašto je meni to važno’.“

Od operativne izvrsnosti do strateške jasnoće

Tijekom programa dogodio se zaokret. Dobila je priliku staviti svoje operativno iskustvo i kompetencije u širi strateški kontekst. „Počela sam jasnije razmišljati iz perspektive biznisa, ne samo funkcija koje je obnašala. Razmjena s kolegama iz različitih industrija dala mi je novu razinu samopouzdanja – ne iz ega, nego iz jasnoće.“ Danas, nakon gotovo deset godina iskustva u jednoj od najzahtjevnijih poslovnih funkcija, Josipini ciljevi su drukčiji: „Utjecaj na rast na tržištu, ali i rast kompetencija unutar kompanija je puno važniji od pozicija. Možete biti na vrlo visokim pozicijama, uz vrlo mali utjecaj. Želim koristiti svoje znanje tamo gdje mogu pomoći tvrtkama da rastu, bilo kao manager ili savjetnik. Rezultati se broje i to je najveća nagrada.

Liderstvo se gradi djelovanjem, ne titulom

Njeno lidersko putovanje oblikovalo je bogato iskustvo i suradnja kroz multifunkcionalne pozicije u korporacijama, ali često i izazovni trenuci – visoki ciljevi, ograničeni resursi i pritisak vremena. „Snaga lidera ne dolazi iz titule, već iz načina kako djeluje i kako komunicira – jasnoća i vjerodostojnost kada treba stati ispred tima, donijeti nepopularnu odluku ili odlučiti da npr. prodajni plan treba mijenjati.“ Posebno važni za profesionalni i osobni rast bili su njeni timovi koji su potvrđivali da uspjeh dolazi iz povjerenja i zajedničkih ciljeva, te mentori iz različitih zemalja, čije je iskustvo bilo neprocjenjivo. „Najbolja odluka koju sam donijela za sebe vrlo rano, a uz pomoć mog prvog mentora je bila – da ne glumim osobine koje nemam. To je sabotaža osobnog rasta, a onda i razvoja kolektiva."

Nakon godina vođenja prodaje, operacija i komercijale u multinacionalnim sustavima, Josipa je odlučila preusmjeriti fokus. „Ovo nije pasivna pauza, već strateška tranzicija. Ostvarila sam vrlo mjerljive i konkretne uspjehe – rast prodaje i profitabilnosti, digitalnu transformaciju, izgradnju timova. Sada biram projekte i kompanije u kojima mogu doprinositi kroz snažnu sinergiju timova i jasnu viziju rasta. Biznis se mijenja, liderstvo postaje osobnije i moraš demonstrirati u provođenju što znaš, kako angažiraš timove i osnažuješ ih, a meni osobno to jako odgovara“, kaže Josipa.

Zašto baš COTRUGLI MBA

U odabiru COTRUGLI MBA-a presudila je njegova praktičnost, uz dobru dozu akademske podrške. „Nije me zanimala diploma, već vrijednost koju mogu odmah primijeniti. Tražila sam program koji ne simulira biznis, nego daje alate za konkretne situacije – a to sam i dobila.“ Jasni ciljevi s kojima je krenula bili su strukturiranje znanja, izlazak iz svoje industrije i funkcije, te izlazak iz zone komfora kroz snažniji osobni utjecaj. „Sva tri cilja su se ostvarila. MBA mi nije dao sve odgovore, ali mi je dao bolja pitanja.“

Najizazovniji su joj bili moduli financijskog menadžmenta, dok je leadership modul potaknuo introspektivna pitanja o svrsi vođenja. „MBA me naučio donositi odluke iz perspektive cijele kompanije, a ne samo funkcije. A kad je riječ o leadershipu, potvrdio mi je da vođenje ne znači imati sve odgovore, već znati osnažiti tim.“

Balansiranje posla, privatnog života i studija bilo je zahtjevno, no Josipa ističe kako su joj upravo MBA vikendi davali novu energiju. „Bilo je naporno, ali sam često dolazila ponedjeljkom na posao s više ideja i motivacije nego što sam očekivala.“

Najveće bogatstvo MBA-a za nju su ljudi i mreža. „COTRUGLI nije bio samo program, već platforma za povezivanje s ljudima koji razumiju dinamiku liderstva u stvarnom svijetu. Neki od kontakata postali su poslovni partneri, drugi bliski prijatelji. I danas razmjenjujemo ideje, surađujemo i podržavamo se.“ Mentorstvo također vidi kao važan dio svog puta: „Često sam bila mentor, a smatram to privilegijom – kroz iskustvo možeš drugima pomoći da oblikuju svoj put.“

Kako danas vidi liderstvo

Za Josipu, leadership danas znači jasnoću, agilnost i unutarnju snagu. „Pravi lider ne treba se nadmetati, on stvara sigurno okruženje u kojem mogu rasti i ljudi i kompanija. Leadership nije vanjska uloga, to je unutarnji stav.“

Poruka mladim liderima i budućim MBA polaznicima

Mlađoj verziji sebe, ali i mladim liderima, poručila bi: „Ne moraš sve znati, ali moraš znati odlučiti, kako za kompaniju, tako i za sebe. Biti lider znači i znati donositi odluke, to uključuje i one teške. Nema smisla graditi samo karijeru i pozicije, treba graditi znanje, kompetencije i smislene odnose koji su utemeljeni na održivim vrijednostima. Ako znaš tko si, znaš i kamo ideš, bez obzira na okolnosti.“

Kad gleda unaprijed, vidi sebe tamo gdje njen doprinos ima najviše smisla. „Naziv funkcije nije važan – važan je utjecaj. Ili ću direktno voditi biznis ili ću savjetovati one koji ga vode, važan je rezultat koji se postiže kombinirajući komercijalni fokus na rast, operativnu jasnoću i razvoj kompetencija .“

A svima koji razmišljaju o upisu MBA-a poručuje: „Nemoj upisati MBA zbog titule ili dojma. Upiši da proširiš perspektivu, dozvoliš si promjenu u načinu razmišljanja i izađeš iz komfora. Najviše ćeš dobiti ako se stvarno uključiš – mentalno u učenje novih sadržaja, profesionalno u konekcijama i timskom radu, i osobno u razumijevanju sebe i kakav lider želiš biti.“

SPONZORIRANO / PROMO

Broj električnih automobila na hrvatskim ulicama uskoro će dramatično porasti

Objava novog javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u vrijednosti 21,2 milijuna eura, otvara novo poglavlje u razvoju e-mobilnosti, poručili su iz Strujnog kruga. Iz udruge ističu kako, osim aktualnog natječaja koji vrijedi za obrte i pravne osobe, uskoro dolazi i natječaj usmjeren na taksi prijevoznike i dostavna vozila, vrijedan oko 45 milijuna eura. Procjenjuje se da bi se, kroz ove natječaje i redovne tržišne kupnje, ukupan broj električnih vozila u Hrvatskoj mogao značajno povećati.

“Ovo je ključan trenutak za e-mobilnost u Hrvatskoj, a broj električnih vozila na našim cestama mogao bi se udvostručiti do kraja iduće godine. Poticaji su snažan impuls, a naš je cilj da tranzicija prema zelenijem prometu bude jednostavna i dostupna svima”, izjavio je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.

Aktualni poziv, objavljen prošlog tjedna, već sada donosi konkretne prilike za tvrtke i obrte koji planiraju elektrificirati svoj vozni park. Poticaji pokrivaju do 40 % vrijednosti vozila, a po prijavitelju je moguće ostvariti potporu do 90.000 eura, odnosno do 10 vozila po tvrtki ili obrtu. Prijave se zaprimaju od 15. listopada u 9 sati, isključivo elektronički putem sustava eFZOEU.

Iz Strujnog kruga napominju kako, za razliku od prijašnjih godina, autokuće više ne podnose prijave u ime kupaca, već ovaj put kupci sami otvaraju račun, ispunjavaju prijave i prilažu dokumentaciju, što proces čini zahtjevnijim, ali i transparentnijim.

Kako bi svojim članovima olakšao prijavu, Strujni krug je pripremio detaljne upute, vodiče i podršku tijekom cijelog postupka te će u Telegram grupi udruge omogućiti razmjenu iskustava i savjeta među članovima.

Muskov xAI od privatnih investitora želi prikupiti 3-4 mlrd. dolara

Startup xAI, a iza kojeg stoji Elon Musk planira prikupiti između 3 i 4 milijarde dolara od privatnih investitora za daljnji razvoj tehnologije umjetne inteligencije, doznaje Bloomberg i navodi kako će xAI, ako bude uspješan u prikupljanju dodatnog kapitala, biti vrednovan na iznos od 18 milijardi dolara.

Poruke o potencijalnom financiranju, uključujući prezentacijski materijal na 20-tak stranica, kruže među zajednicom investitora u Silicijskoj dolini, navodi Bloomberg. Osobe bliske Musku razgovarale su unutar svojih poslovnih mreža kako bi procijenile interes za sudjelovanje u financiranju.

Prezentacijski materijal ističe potencijalne argumente za investitore - hvaleći Muskov dosadašnji uspjeh u Tesli i SpaceX-u, te napominjući kako će xAI moći "trenirati" na visokokvalitetnim podacima iz Muskove društvene mreže X.

Pristup podacima ključan je za izgradnju velikih jezičkih modela (LLM), tehnologije koja pokreće AI chatbotove, područje na kojem xAI ima cilj konkurirati drugim dobro financiranim tvrtkama poput OpenAI-a, piše Bloomberg.

INTERVJU: Karlo König (kompare.hr) - Umjetna inteligencija donosi pravu revoluciju

U današnjem intervjuu imamo zadovoljstvo razgovarati s Karlom Königom, voditeljem marketinga iz komparatora kompare.hr.

Ako kompare.hr zvuči poznato, a ne možete se sjetiti o čemu je riječ - dopustite da Vam osvježimo pamćenje i skrenemo pozornost na onu iritantno "zaraznu" TV reklamu čiju smo melodiju vjerojatno svi pjevušili u jednom trenutku.

No, danas ipak nećemo provjeravati Königove vokalne sposobnosti, već će nam ovaj rođeni Osječanin otkriti zašto je odlučio ugasiti vlastiti biznis i prijeći u korporativni svijet, hoće li umjetna inteligencija "pregaziti" digitalni marketing i kako je došao u priliku raditi s nogometnim legendama poput Luke Modrića i Stevena Gerrarda.

Karlo, imaš iskustvo u vođenju vlastite marketinške agencije. Da li je bila velika promjena iz vlastitog biznisa prijeći u rad za veliku korporaciju?

Social media agenciju pokrenuo sam dok sam još bio jako mlad (3. godina fakulteta) i bez ikakvog iskustva vođenja firme i tima te s vremenom shvatio da je lakše učiti na tuđim greškama nego na svojima. Kada je došao poziv iz Philip Morrisa da dođem raditi kod njih to sam vidio kao priliku za usavršavanje i učenje procesa od jedne od uspješnijih korporacija u svijetu. Naivno, smatrao sam da ću moći paralelno voditi agenciju i raditi u korporaciji što se ubrzo pokazalo kao nemoguća misija te je Escape preuzeo vođenje ljudi i klijenata, a ja sam nastavio svoj put u korporaciji.

Od tada se puno toga promijenilo i ideja o pokretanju svog posla i dalje postoji, no trenutno taj poduzetnički duh ispunjavam kroz side projekte, ali jednog dana, tko zna…

Kako/zašto si se odlučio za prelazak u kompare.hr?

U trenutku kada je došao poziv od kompare-a već sam bio njihov korisnik i znao sam čime se bave. Na prvu mi se firma nije činila dovoljno “sexy”, ali vrlo brzo nakon razgovora s vlasnicima i fondom koji je tada ušao u firmu uvidio sam potencijal i shvatio to kao jedan veliki izazov u karijeri. Veliku prednost imala je činjenica da kompare.hr pomaže svim svojim korisnicima tako što im štedi i vrijeme i novac te kroz popularizaciju firme zapravo pomažem velikom broju ljudi.

Druga bitna stavka bila je činjenica da u tom trenutku nije postojao marketing tim pa sam dobio priliku izgraditi ga iz nule, a šlag na tortu je bila činjenica da postoji ured u Osijeku tako što mi je otvorilo vrata za povratak u rodni grad.

Za one koji još uvijek ne znaju, što je uopće kompare.hr?

Pojam komparatora još uvijek nije razvijen u ovom dijelu Europe. Dok korisnici u Englskoj, Njemačkoj ili Italiji većinu usluga ugovaraju putem komparatora, Hrvatska tek razvija svijest o boljem načinu kupovine osiguranja, telekom i financijskih usluga. Komparatori su uspješan model jer pružaju korisnicima širi uvid u kupovinu auto osiguranja, telekom usluga i zdravstvenih usluga jer na jednom mjestu mogu usporediti sve dostupne cijene i donijeti odluku o kupovini. Kompare.hr je prije 12 godina donio taj model komparatora u Hrvatskoj te omogućio korisnicima na jednom mjestu usporedbu i ugovaranje usluge po nižim ili jednakim cijenama kao što možete pronaći direktno kod osiguravajućih kuća ili teleoperatera, što smo dodatno naglasili prošle godine uvođenje garancija najniže cijene za obvezno auto osiguranje. Naša usluga za korisnike je besplatna jer se naplaćujemo direktno od osiguranja/telekoma koje ste ugovorili, tako da nema razloga da korisnici ne koriste komparatore, bio to kompare.hr ili neki drugi.

Jeste li ste zadovoljni s odjekom TV kampanje, mislimo da su je rijetki propustili zamijetiti…

Od prvog trenutka kada smo na pitchu vidjeli prijedlog kampanje vjerovali smo u njen uspjeh, ipak moram priznati da su nas rezultati pozitivno iznenadili. Pjesma koja se pojavljuje u reklami je stvarno zarazna i teško ju je izbiti iz glave, što je i bio naš cilj s obzirom da usluge koje prodajemo ipak ne spadaju pod impulzivnu kupnju.

S tako puno online (ali i offline) kanala, koliko je danas zahtjevno i kompleksno planirati sveobuhvatne marketinške kampanje?

Puno je lakše raditi na domaćem tržištu koje razumijemo, nego na stranim tržištima koje imaju svoje specifičnosti. Po dolasku u kompare.hr napravili smo analizu tržišta i tako identificirali glavne prilike za napredak. Marketinške kampanje, i mix kanala rezultat je tog istraživanja i puno ih je lakše isplanirati kada znate koje “probleme” treba riješiti.

Što misliš o AI-u? Hoće li umjetna inteligencija definirati marketinški krajobraz budućnosti?

Čini mi se kako je umjetna iteligencija buzzword koji je zamjenio web3/crptyo hype i kao takva dočekana je sa skepsom. Prije svega većinu stvari koju danas smatramo umjetnom inteligencijom zapravo je puno bliže machine learning-u (ML) tj. strojnom učenju i ona definitivno postaje sve korisnija kao dodatni alat/pomoć u marketingu.

Tako mi unutar našeg marketing tima koristimo Midjourney za stvaranje fotografija te nam je on u potpunosti zamijenio stock fotografije. AI generirane fotografije su danas na zavidnoj razini, a sve je kvalitetnija i AI generirani video sadržaj. Jednom kada se pojavi "prava" umjetna inteligencija, to će zasigurno biti nova tehnološka revolucija.

S druge strane, mislim da se svi koji su voljni dodatno se usavršavati i prilagođavati trendovima nemaju razloga brinuti za svoja radna mjesta. AI tehnologija je tu da nam olakša i ubrza posao, a ne da nas zamijeni.

Što je s digitalnim marketingom u 2024. godini? Vidiš li neka iznenađenja na horizontu?

Sve veći fokus stavlja se na video sadržaj te će brendovi koji se ne uspiju prilagoditi tom trendu i ne zamijene high end video produkcije s nativnim UGC (User Generated Contenet, op.a.) videom - uskoro imati velikih problema. Isto tako ML (ili AI) će rezultirati hyper produkcijom sadržaja (primarno tekstualnom) te na globalnoj razini promijeniti način pretraživanja (googlanja) informacija. U Hrvatskoj ipak ne očekujem veće promjene u ovoj godini jer mi ipak kasnimo za trendovima.

Također, Apple je ambiciozno krenuo u AR/VR Svijet i u slučaju uspjeha njihovog Vision Pro headseta sve više aplikacija i web stranica će se prilagođavati toj tehnologiji.

U svojoj profesionalnoj biografiji imaš i sportech Sportening Ivana Klarića koji je javno pričao (i pisao) o njegovom failu. Kakvo je iskustvo bilo raditi za jedan tako ambiciozan sportsko - tehnološki startup?

Rad u Sporteningu bilo je iznimno pozitivno iskustvo i to primarno zbog sjajnog tima ljudi kojeg je Ivan okupio. Bio je stvarno gušt raditi s ljudima za koje ne postoji problem koji se ne može riješiti, koji samoinicijativno ostaju duže na poslu ili ne koriste godišnji iako imaju neograničen broj slobodnih dana.

Nažalost, pokazalo se da je zadani cilj ipak bio previše ambiciozan. Unatoč tome što smo u kratko vrijeme akvizirali više od milijun korisnika, nismo uspjeli osigurati A rundu investicije koja bi nam omogućila dodatno vrijeme za usavršavanje platforme i akvizicije većeg broja korisnika. Sve to značilo je pivotiranje prema B2B segmentu, a meni se ukazala prilika da karijeru nastavim u kompare.hr.

Iako nismo ostvarili cilj i Sportening kakav je bio zamišljen nije uspio, jako puno sam naučio radeći tamo, imao sam priliku raditi marketinšku kampanju s Lukom Modrićem ili pak upoznati legende poput Stevena Gerrarda. Razišli smo se u dobrim odnosima te sam s Klarićem i dalje u kontaktu i želim cijelom timu puno uspjeha u B2B svijetu.

Imaš li možda neki savjet za mlade ljude koji žele započeti svoju karijeru u marketingu, ali nisu sigurni kojim putem krenuti…

Krenite raditi čim prije, ne mora to nužno biti profitabilan rad za klijenta, ali barem pokrenite neki hobi projekt na društvenim mrežama, web stranicu, newsletter ili nešto treće i tako ćete steći konkretno znanje koje će vas izdvojiti od ostalih kandidata za posao ili taj mali projekt pretvoriti u profitabilan posao. Često ponavljam da su upravo agencije idealan prvi posao za marketingaše jer radom za njih naučite jako puno u vrlo kratko vrijeme.

I za kraj ono što nas sve zanima - možemo li od kompare.hr uskoro očekivati još jednu jednako "zaraznu" reklamu?

Nova reklama stiže brže nego što očekujete. Bilo bi prava šteta promijeniti onako zaraznu i usporedivo bolju reklamu tako da smo ovog puta napravili tek neke male izmjene i dodali jednu odličnu stvar za sve naše sadašnje i buduće korisnike.

Uskoro ćemo svi ponovno pjevušiti "koompaaree ha er" s ciljem da još više korisnika sazna za usporedivo bolji način ugovaranja osiguranja i telekom usluga.

INTERVJU: Ilija Brajković (Kontra) - alate umjetne inteligencije koristit će sve agencije

Zadnje sate 2023. godine počet ćemo odbrojavati za točno 76 dana i taj nam se podatak sam po sebi učinio dovoljno zanimljiv da ugrabimo još jednu čašicu razgovora s Ilijom Brajkovićem, poznatim imenom na domaćoj marketinškoj sceni i suosnivačem full-service agencije Kontra te prokomentiramo ovogodišnje trendove u svijetu digitalnih tehnologija i marketinga.

Ilija, čini se kako su baš svi u hrvatskom digital i IT sektoru imali sjajnu 2022. godinu, no ove godine na sve se strane šuška o otkazima i usporavanju rasta. Ima li tu istine?

Da, prošla godina je svima bila super, ali ove godine je kod nekih primijećeno usporavanje. Nažalost, čuo sam već nekoliko primjera o otpuštanjima u IT tvrtkama zbog nedostatka projekata. I ajmo biti realni, puno zapošljavanja u IT sektoru prethodnih godina nije imalo smisla; zapošljavalo se ljude jer je to bio globalni trend. Sada se donekle čisti situacija, ali kvalitetni zaposlenici neće imati problema pronaći posao niti na ovako usporenom tržištu (rada, op.a.).

Mi ćemo uspjeti izvući 20% realnog rasta, nije koliko smo planirali, ali s obzirom na sve, zadovoljni smo. Uspjeli smo povećati izvoz na 25% naših ukupnih prihoda i to je metrika koja nam je jako bitna i na kojoj ćemo i ubuduće imati fokus.

Alati umjetne inteligencije (AI) stigli su na velika vrata od našeg posljednjeg razgovora. Što misliš o korištenju AI tehnologija poput ChatGPT-a ili Midjourneyja, kada su u pitanju digitalne agencije?

AI će koristiti svim agencijama u njihovom radu. Naravno, daleko je to od toga da umjetna inteligencija može osmisliti cjelokupnu kampanju, ali definitivno može pomoći u procesu generiranja ideja.

Koristi li Kontra AI?

Koristimo na razne načine. Nemamo propisane procedure niti pravilnike za korištenje bilo kojeg AI alata, ali kada smo pitali kolege o korištenju, velika većina je rekla da samostalno koristi ChatGPT za generiranje ideja i tekstova.

Što misliš o ovoj drami oko X-a (bivši Twitter) i Elona Muska?

Musk je kupio Twitter i sada od njega mora napraviti globalno relevantnu i održivu društvenu mrežu. Imali su previše zaposlenih, on ih je otpustio 80%. Promijenio je puno pravila i uveo neke novitete. Naravno da mu nije lako sa svim tim promjenama, ali morao je puno toga promijeniti kako bi vratio tvrtku na zdrave noge. Nadam se da će uspjeti.

Jeste li ove godine imali neke zanimljive projekte i suradnje koje vrijedi istaknuti?

Nama je „najgore“ kada najbolje suradnje i kampanje ne smijemo komunicirati javno – klijenti kojima ostvarujemo rezultate najčešće ne žele da se mi time hvalimo. U tom kontekstu, naš performance odjel je ove godine imao jako puno uspješnih kampanja i suradnji, ali većinu ne smijemo nažalost komunicirati javno.

Međutim, communications odjel je uradio nekoliko primijećenih kampanja: „Za velike i MALE poslove“ za klijenta Makromikro, „Krv nije moda“ za Prijatelje životinja, „Prvi red do mora“ za klijenta MS2 Energo te kampanja za Polikliniku sv. Katarina „Ljepota dolazi iznutra“.

Polako, ali sigurno bližimo se kraju još jedne poslovne godine - kakva su tvoja očekivanja za onu iduću, 2024.?

Užasno mi je teško bilo što prognozirati. Ono što nam je „sigurno“ jest da će potražnja za performance marketingom (Facebook/Instagram ads, Google Ads, SEO…) rasti još i više i tu planiramo i dalje napredovati.

Isto tako, interes za uslugom izrade web stranica i web trgovina će i dalje biti stabilan. Ove godine je u tijeku i drugi krug vaučera za digitalizaciju za što smo pripremili i posebnu stranicu https://webvauceri.com.hr/ pa pozivam sve zainteresirane da nam se jave.

Drago mi je da je Kontra uspjela uspostaviti kreativni odjel i tako zaokružili cijelu komunikacijsku priču. Posao full-service agencije nije lagan jer treba integrirati više različitih usluga i timova, ali nama se to pokazalo kao pun pogodak jer smo dobili neke klijente do kojih inače ne bismo mogli doći nudeći im samo jednu specifičnu uslugu.

Span otvara podružnicu u Gruziji

Jedna od vodećih domaćih IT kompanija Span objavila je u utorak kako je pokrenula postupak osnivanja poslovnog društva u Gruziji, istaknuvši kako time dodatno potvrđuju strateški fokus i na tržišta istočne Europe i centralne Azije

"Naš strateški fokus usmjeren je i na tržišta istočne Europe i centralne Azije, a otvaranjem ovog, uz već postojeća povezana društva u Ukrajini, Moldaviji i Azerbajdžanu, to dodatno potvrđujemo", poručuju iz Spana i podsjećaju da su pri osnivanju društva TOV Span u Ukrajini dobili tzv. Microsoft Licensing Solution Provider status za Gruziju i Moldaviju te im je namjera bila da nakon Moldavije registriraju i društvo u Gruziji.

"Pandemija koronavirusa, ruska agresija na Ukrajinu i prijetnje Gruziji, zahtijevale su poseban oprez. U posljednjih nekoliko mjeseci ostvarili smo kvalitetne kontakte i osigurali sve potrebno za nastup na gruzijskom tržištu", poručuju iz Spana.

Evo koliko iznosi prosječna plaća u Zagrebu i za koliko je veća od nacionalnog prosjeka

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 1.303 eura, što predstavlja nominalni rast od 0,1 posto u odnosu na travanj te porast od 10,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za svibanj na razini Hrvatske koja je iznosila 1.133 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 170 eura, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za svibanj ove godine isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2.185 eura.

Najniža je isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, 711 eura.

Medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.097 eura (što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa).

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 1.849 eura, što je nominalni pad za 0,1 posto u odnosu na travanj te porast za 12,6 posto u odnosu na svibanj 2022. godine.

LOŠE: Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj usporava šesti mjesec zaredom

Industrijska proizvoda u travnju nastavlja s negativnim godišnjim stopama rasta šesti mjesec zaredom.

Prema podacima koje je u ponedjeljak objavio DZS, u odnosu na travanj 2022. obujam industrijske proizvodnje manji je za 3,5% (kalendarski prilagođeni podaci). Navedeno predstavlja intenziviranje dinamike pada (u ožujku je pad iznosio 0,8% godišnje) i najveći pad od svibnja 2020. Prema kalendarski prilagođenim podacima, u prva četiri mjeseca 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. industrijska proizvodnja manja je za 2,1%. Nakon kontinuiranog rasta od kraja prošle godine, sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja pala je na mjesečnoj razini za 2,4%, prenose RBA analitičari.

Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pozitivnu promjenu u travnju ostvarila je tek Energija (+1,5%). U suprotnom smjeru djelovala je promjena kod kategorija Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-3,7%), Kapitalni proizvodi (-3,0%), Trajni proizvodi za široku potrošnju (-2,3%) i Intermedijarni proizvodi (-2,1%).

Na godišnjoj razini, snažnu negativnu promjenu bilježe Trajni proizvodi za široku potrošnju (-15,7%), a slijede Intermedijarni proizvodi (-8,3%) i Energija (-1,8%). Kategorija Trajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježila je najveći pad od studenog 2020. Istovremeno je rast proizvodnje kapitalnih proizvoda nastavio usporavati na godišnjoj razini, a u travnju je iznosio 1,1%, najmanje od lipnja 2020. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine skroman rast također bilježe i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,2%).

Prema NKD-u, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji po stopi od 9,2% na godišnjoj razini. Nastavak negativnih promjena šesnaesti mjesec zaredom zabilježen je u Rudarstvu i vađenju (-4,3%). Trend pada koji traje od studenog 2022. nastavlja se u Prerađivačkoj industriji (-5,2%), koja čini oko 85% ukupne industrijske proizvodnje. U prerađivačkoj industriji dinamika pada primjetno je ubrzala na godišnjoj razini (s -1,4% na -5,2%).

Unutar prerađivačke industrije, snažan pad zabilježen je u djelatnostima Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-96,1%), Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-26,6%), Proizvodnja tekstila (-25,4%), Proizvodnja namještaja (-20,1%) te Proizvodnja papira i proizvoda od papira (-18,0%). Proizvodnja namještaja kontinuirano slabi od lipnja prošle godine. Rast je zabilježen u 6 od ukupno 24 djelatnosti prerađivačke industrije od čega najsnažniji rast bilježi kategorija Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (+30,2%), a slijedi kategorija Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+22,2%).

"Uz prelijevanje negativnih utjecaja iz vanjskog okruženja, na aktivnosti u industriji djeluje i kontinuiran rast opće razine cijena kroz rastuće ulazne troškove i slabljenje potražnje za industrijskim dobrima. Trend usporavanja potražnje započet krajem prošle godine u najvećim gospodarstvima zasigurno će se nastaviti odražavati i na domaću proizvodnju. Iščezavanjem postojećih narudžbi, skromnija potražnja djeluje na trenutnu i planiranu proizvodnju, a izazovni poslovni uvjeti u prerađivačkom sektoru dolaze do izražaja. U skladu s navedenim, u nastavku godine prevladavaju negativni rizici, a godišnji rast industrijske proizvodnje vjerojatno će na razini cijele 2023. usporiti u odnosu na 2022. godinu", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

INTERVJU: Petar Bogdan - zašto KONTRA više nije (samo) digitalna agencija

Kraj prvog ovogodišnjeg kvartala bio je odličan povod da pokucamo na vrata digitalne agencije Kontra i provjerimo što u svojoj digitalnoj "kuhinji" pripremaju za ovu godinu.

Ovaj put naišli smo na suosnivača agencije, Petra Bogdana, koji u pauzi od dnevnih zadataka planira intezivne poslovne aktivnosti tvrtke na međunarodnim tržištima koja postaju sve veći dio "kolača" za Kontru - Velikoj Britaniji, SAD-u i Nizozemskoj.

- Petre, kako ste zadovoljni s poslovanjem Kontre u 2022. godini?

Kada je riječ o poslovanju Kontra agencije u 2022. godini, jako smo zadovoljni jer smo ostvarili realni rast poslovanja od 25 % u odnosu na prethodnu godinu.

Uspjeli smo unaprijediti naše interne procese, uključujući komunikaciju i rad s klijentima, što je rezultiralo većom efikasnošću i boljim rezultatima. Također smo uspješno realizirali projekte koji su doprinijeli našem rastu, kao što su Bayer Crop Science, Plava Laguna, Prijatelje životinja, B2C web i B2B webshop Reta te niz drugih projekata.

U 2022. godini, fokusirali smo se i na osvajanje inozemnog tržišta, posebno u New Yorku, Amsterdamu i Londonu, što nam je omogućilo širenje našeg poslovanja i rada s novim klijentima.

- Zbog čega Kontra više nije "samo" digitalna agencija, već za sebe kažete da ste "result-oriented marketing & technology agency" ?

Kontra se razvila u result-oriented marketing & technology agency zato što smo proširili naše usluge i fokusirali se na isporuku rezultata na svim razinama poslovanja. Danas, Kontra ima tri glavna odjela: komunikacijski (kreativa/ social/ kampanje), performance marketing (oglašavanje, SEO i analitika) te development odjel za razvoj web aplikacija.

Marketing – Kako smo se širili spektrom usluga, prešli smo s fokusa samo na digitalni marketing na puno širu priču koja uključuje i višekanalni marketing, primjer je OOH oglašavanje za klijenta Karcher. Također se bavimo kreativnim rješenjima, brand developmentom, brand strategijom, a pritom smo nastavili s komunikacijskim uslugama na digitalnim kanalima. Na ovaj način, puno smo bolje opisali čitav spektar naših usluga.

Technology – jako važan segment tvrtke kojeg moramo odvojeno komunicirati. Želimo puno širu priču u tehnološkom smislu i to će nam biti važan fokus. Kontra je nekada imala i svoj tehnološki startup za Facebook aplikacije pa smo kasnije pivotirali u razvoj webova i webshopova. Danas se krećemo u smjeru razvoja digitalnih proizvoda i neki projekti su već i isporučeni u tom segmentu. Želio bih naglasiti i da se tehnologija provlačila kroz poslovanje od samih početaka. Ako se osvrnem na NFT-ove koje smo izbacili sve su to neke nove tehnologije kao što je web 3.0. gdje smo napravili prvi use case prije godinu dana.

Result-oriented - Rezultati, optimizacija i kvaliteta opisuju naš rad. Ne zadovoljavamo se samo estetikom, već se trudimo da sve naše aktivnosti donose poželjne rezultate na svim razinama:

-   od direktora,
-   zaposlenika,
-   cijele organizacije prema klijentima i
-   do cijele organizacije na tržištu.

Tržište je naš sportski teren, a u sportu znamo što se gleda. Rezultat. Bez rezultata, organizacija nema svrhu.

- Kroz zadnjih par godina svjedoci smo nekolicine velikih preuzimanja u domaćem IT sektoru; dobiva li Kontra ponude za preuzimanje i razmatrate li i tu opciju u budućnosti?

Iako trenutno smatramo da još nije pravo vrijeme za takav korak, u budućnosti smo otvoreni za razmatranje opcija preuzimanja. Ključno je da se udružimo s tvrtkama koje su kompatibilne s našom vizijom i koje će nam omogućiti daljnji rast i razvoj. U ovom kontekstu, ne mislimo samo na financijski aspekt, već na napredak po pitanju kvalitete usluga i širine tržišta.

- Koji postotak danas čine izvozno orijentirani poslovi za Kontru?

U Kontri danas oko 25% prihoda donose usluge koje izvozimo. Cilj je to podići na minimalno 50%.

- Što je dalje u planu za osvajanje inozemnih tržišta?

Planiramo nastaviti širenje na inozemna tržišta te povećati prisutnost na postojećim poput New Yorka, Amsterdama i Londona. Također, želimo istražiti mogućnosti širenja na nova tržišta koja su perspektivna za našu djelatnost. U skladu s tim, razmotrit ćemo mogućnost zapošljavanja stručnjaka koji će se fokusirati isključivo na razvoj našeg inozemnog poslovanja. Smatramo kako je to ključan korak u daljnjem osvajanju novih tržišta i jačanju naše međunarodne prisutnosti.

- Koliko Kontra danas zapošljava ljudi?

Više od 20 djelatnika.

- Što vam je u planu za 2023. godinu?

Ove godine želimo unaprijediti procese te završiti tranziciju i objedinjavanje svih podataka u jedan CRM. Naravno, imamo i cilj rasta koji želimo ostvariti i za sada Q1 govori da će se to i dogoditi. Osim ovog dijela, želimo dovesti određena pojačanja koja će ubrzati rast agencije i daljnji razvoj usluga.

Kontra nije samo izvođač usluga već je “solution provider”. Sve se više susrećemo sa složenijim projektima koji s naše strane zahtijevaju savjetovanje te intenzivno personaliziran pristup. Usporedio bih to s gradnjom kuće. Kada idete u takav projekt, prvo ćete se obratiti arhitektu ili projektantu koji će napraviti nacrt projekta. Tako i mi pristupamo nekim projektima – kroz radionice, konzultacije i slične aktivnosti, a sve s ciljem usmjeravanja ka rješenjima koja će klijentu donijeti uspjeh.

U konačnici, cilj je i dalje ostati fokusiran na kvalitetu usluga i proširiti prisutnost na tržištu.

Nedavno smo lansirali i novi Kontrin web koji će nam pomoći da ostvarimo zacrtane planove za ovu godinu!

Osnivač Spotifyja obećava tehnološku revoluciju za europski zdravstveni sustav

Šveđanin Daniel Ek, čovjek koji je pokrenuo danas najpoznatiju svjetsku streaming platformu Spotify, ima novi startup. Zajedno s Hjalmar Nilsonneom, Ek je pokretač zdravstvenog startupa Neko Health.

Kako se navodi u njihovom priopćenju za medije, Neko Health omogućuje napredno skeniranje cijelog tijela pacijenata, a kako bi doktorima olakšao pronaći, identificirati i naposlijetku spriječiti brojne bolesti.

“Hjalmar i ja osnovali smo Neko s idejom da su veliki dijelovi današnjeg zdravstvenog sustava dizajnirani prije više od 50 godina. Istovremeno, zdravstvo već duže vrijeme ima neodržive troškove i jako opterećenu liječničku struku. Ako želimo preokrenuti taj trend, uvjeren sam da zdravstvo treba prijeći s reaktivnog na proaktivno djelovanje. Nije li čudno da od 1965. pregledavamo svoje automobile svake godine — ali čekamo da nam se vlastito tijelo raspadne prije nego što učinimo nešto po tom pitanju", izjavio je Ek.

Za početak, Neko Health je pokrenuo novu kliniku u Stockholmu, gdje će se vršiti spomenuta skeniranja koja će prikupljati više od 50 milijuna podataka o pacijentovoj koži, srcu, krvnim sudovima, disanju, upalama i drugim indikatorima zdravlja u tijelu.

Ne iznenađuje informacija kako Neko koristi naprednu AI tehnologiju za analizu prikupljenih podataka, a iz kompanije navode kako će se uspješnost ranog dijagnostičkog otkrivanja brojnih bolesti, poboljšavati kroz vrijeme.

Tehnološki mag John Carmack napustio Meta-u

Legendarni programer John Carmack kojeg pamtimo po prvim "ozbiljnim" 3D igrama poput Doom i Quake, napustio je svoju poziciju pridruženog direktora tehnologije u Facebookovoj krovnoj kompaniji Meta.

Carmack se originalno pridružio tvrtci Oculus, poznatoj po VR tehnologiji, a koju je Facebook preuzeo još 2014. godine.

Carmack je već godinama bio poprilično glasan oko svih nedostataka Facebookovih VR tehnologija, pa tako i njegovo oproštajno pismo koje je distribuirao unutar Facebooka, obiluje osobnim nezadovoljstvom i frustracijama.

"Imamo smiješno puno ljudi i resursa, ali neprestano sabotiramo sami sebe i rasipamo trud. Ne postoji način da se ovo uljepša što ću reći; Mislim da naša organizacija radi s upola manjom učinkovitošću koja bi me usrećila. Bila je ovo neprestana borba", napisao je Carmack, koji unatoč svemu ostaje vrlo optimističan kada je riječ o virtualnoj stvarnosti i svim prednostima koje će donijeti kada se napokon realizira u punom obujmu.

Kriza stigla u Europu: Studeni donio značajan pad prodaja video igara

Ako je bilo sumnje da europski kontinent ulazi u ekonomski vrlo neizvjesno razdoblje - "puls" sektora digitalne zabave upozorava kako potrošači na Starom kontinentu sve opreznije biraju gdje će potrošiti svoj zarađeni novac.

Tako GDC-ovi podaci za studeni ove godine ukazuju na pad kupljenih video igara od čak 17 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tijekom studenog ukupno je prodano 18,1 milijuna video igara u fizičkom i digitalnom izdanju.

Najveći pad bilježi tržište video igara za konzole, s padom prodaje od čak 21 posto. Istovremeno, gaming konzole bilježe snažan rast prodaje - PlayStation 5 ima rast prodaje od 49 posto, a Xbox 22 posto.

Tri najprodavanija naslova u 11/2022 bili su God of War: Ragnarok (Sony), FIFA 23 (EA) i Call of Duty: Modern Warfare 2 (Activision Blizzard).

Ovo neće biti tako sjajna godina za europske startupe

Prema redovnom godišnjem istraživanju koje je objavio poznati venture capital fond Atomico, europski startupi nisu bili pretjerano uspješni u privlačenju svježeg investicijskog kapitala kako se to možda očekivalo nakon rekordnih brojki iz 2021. godine.

Tako je Atomico izračunao kako će europski startupi ove godine prikupiti tek oko 85 milijardi dolara financiranja, što predstavlja pad od čak 15 milijardi dolara u usporedbi s prošlom godinom.

Europa se bori s posljedicama ratnog sukoba u Ukrajini, posrnulim gospodarstvom i tehnološkom industrijom, te stanovništvom koje se koleba da ponovno stane na noge i bude produktivno nakon dvije godine pandemije koronavirusa, navode iz Atomica.

Ukupnu vrijednost europske startup industrije Atomico procjenjuje na 2,7 bilijuna dolara, što predstavlja godišnji pad vrijednosti od 400 milijardi dolara.

Iz Atomica dalje navode kako su europska financijska tržišta poprilično skeptična prema novim tehnološkim kompanijama, što se očituje i kroz gotovo nepostojeće IPO-ove u posljednjih 12 mjeseci.

Čini se kako se pozitivni trendovi iz 2021. godine neće nastaviti, a Europa je ove godine zabilježila samo 31 novog jednoroga (kompanija s valuacijom većom od milijarde dolara), što je dramatičan pad u odnosu na 105 stvorenih jednoroga u 2021. godini.

Nakon ove ne pretjerano ohrabrujuće statistike - možemo se samo zapitati što nas tek čeka iduće godine uz galopirajuću recesiju i globalni val otkaza u tehnološkoj industriji koji polako, ali sigurno, zahvaća i naše krajeve svijeta.