Menu
Borba s tjeskobnim i negativnim razmišljanjima u poslovnom svijetu može stvarati velike probleme, ali isto tako vas može učiniti osjećajnijima prema drugima. Naime, ako vam je prilikom prezentiranja neke nove ideje prvi instinkt da razmišljate o najgorem scenariju koji se može dogoditi ili pak kad god je komunikacija dvosmislena vaš prvi zaključak se veže uz nešto negativno zasigurno imate anksiozno razmišljanje, piše Hardward Business Review.
No, ono što svakako možete naučiti jest prepoznati kada na stvari gledate kroz 'anksiozne naočale' i prilagodite svoje razmišljanje tako da vas to ne ograničava. Ovdje su neki od uobičajenih načina na koji anksioznost uzrokuje probleme na poslu, ali i prijedlozi kako da ih smanjite.
Anksiozni ljudi stalno brinu o mišljenju drugih te smatraju da ih drugi ne vole ili ih ne vide kao talentirane osobe. Primjerice, recimo da vas suradnik ne pozdravlja pretjerano srdačno kao što to radi s drugima i čini vam se da uvijek ubrzava vašu interakciju. Logično jest da tada pretpostavljate kako vas on ili ona ne voli, međutim postoje i drugi razlozi: možda su jednostavno srdačniji s ljudima koje duže poznaju. Zbog toga što imate osjećaj da im se ne sviđate izbjegavate te kolege, no tada njima možete odati dojam da vi zapravo ne volite njih. Umjesto toga, važno je znati prepoznati da pogrešno tumačite ljudsku interakciju s vama i što je još važnije shvatiti da čak i ako vaš kolega nije toliko povezan s vama, još uvijek možete ostvariti dobar odnos.
Anksiozni ljudi često imaju želju uspjeti, stoga žele 'feedback' koji će im biti koristan u daljnjem napretku, no isto tako na to gledaju kao kritiku kao da im je to pokazatelj da su osuđeni na propast. Ako vam ovo zvuči poznato, važno je da shvatite pravu svrhu 'feedbacka' i budete otvoreni za kritike. Potrebno je oblikovati svoju reakciju na povratnu informaciju kako biste mogli izvući ono što je za vas najbolje i najkorisnije te smisliti plan kako implementirati sve dobivene prijedloge.
Ljudi su skloni izbjegavati stvari oko kojih su zabrinuti, a potom se osjećati loše zbog izbjegavanja istih što uzrokuje nejasnoće u komunikaciji. Takav problem se može manifestirati na male, ali i velike načine. Naime, možete osjećati nelagodu jer morate odgovoriti nekome na mail pa samim time taj odgovor odugovlačite, međutim dojam koji ostavljate takvim ponašanjem jest da ste neodgovorni, nepouzdani ili neorganizirani. Stoga, u većini slučajeva je najbolje da budete iskreni oko toga što uzrokuje vaše oklijevanje jer nećete uvijek dobiti razumijevanje kakvom se nadate, a iskrenijim pristupom povećavate povjerenje, smanjujete stres kod svih i često će se to smatrati hrabrim i autentičnim iskorakom.
Kada vam se predstavi nova ideja, ako je vaša prva misao da uzmete u obzir sve rizike, nedostatke i razloge zbog kojih to ne biste radili, drugi će se vjerojatno nadovezati na vaš instinkt ili još gore, osjetiti to kao ne baš željenu negativnu energiju. Čak i ako je to samo vaša prva reakcija, ona može biti demoralizirajuća i drugima, koji vide pozitivne strane, dosadna. Zato je važno da naučite da vaš odgovor na nove ideje uglavnom sagleda dobre strane i koristi koje biste od njih imali, a potom može istaknuti svoje brige uz pozitivnu notu. Također, još jedna od strategija može biti odgađanje reakcije na nekoliko sati tako da kada date svoj odgovor, on bude smislen i konstruktivan.
Anksioznost ljude može motivirati i na vrlo pozitivne načine: na primjer, strah od odbacivanja može vas natjerati da intenzivnije radite na odnosima i duboko vrednujete odnose, da budete osjetljivi i oprezni prilikom rješavanja težih zadataka. Što bolje budete razumjeli kako vaša anksioznost funkcionira možete povećati njene pozitivne aspekte, a minimizirati negativne tako da više prihvaćate sebe i bolje se nosite s izazovima koji se pojavljuju na poslu.
