Menu
Osmosatni radni dan je zastario i neučinkovit pristup poslu.
Nastao je tijekom Industrijske revolucije kada se gledalo da se smanji broj sati koje su radnici morali odraditi u tvornici. Premda je prije 200 godina predstavljao humaniji pristup radu, od male je koristi za današnjeg čovjeka.
Poput naših predaka, provodimo osam sati dnevno radeći, s malo ili bez prekida. Većina ljudi čak radi i u svojoj pauzi za ručak.
Koliko je osmosatni radni dan uistinu efikasan? Je li riječ o reliktu iz prošlosti kojeg bi trebalo zamijeniti novim modelom?
Studija koju je nedavno provodila Draugiem grupa koristila je računalnu aplikaciju kako bi pratila radne navike zaposlenika. Aplikacija je pratila koliko su vremena zaposlenici trošili na različite zadatke i uspoređivala ih s njihovom produktivnošću.
Uslijedilo je zanimljivo otkriće – dužina radnog vremena nije igrala veliku ulogu, već način na koji su ispitanici strukturirali svoj dan! Zaposlenici koji su uzimali kratke predahe od posla su bili daleko učinkovitiji od onih koji su radili duže vrijeme.
Idealan omjer rada i odmora iznosi 52 minute rada, koje prati 17 minuta odmora. Ljudi koji su primjenjivali ovaj model imali su jedinstvenu razinu fokusiranosti na rad. U tih sat vremena bili su 100 postotno predani izvršenju zadatka. Nisu provjeravali Facebook niti e-mailove. Nakon sat vremena, kada su već počeli osjećati umor, uzimali su kratke pauze tijekom kojih su se u potpunosti odvajali od posla. To im je pomoglo da osvježeni prionu na još jednu 1-satnu rundu rada.
Vjeruje se da ovaj model odgovara fundamentalnoj potrebi ljudskog uma: mozak prirodno funkcionira u navalama visoke energije (koje traju otprilike sat vremena), nakon čega slijedi navala niske energije (koja traje 15-20 minuta). Za većinu nas, ovaj protok energije znači da imamo razdoblja visoke usredotočenosti, nakon kojeg slijede periodi umora za kojeg podliježemo distrakcijama.
Osmosatni radni dan može funkcionirati ako ga podijelite u strateške intervale. Kada uskladite prirodnu energiju s naporima koje ulažete, stvari počinju teći glatko.
Donosimo vam četiri savjeta koja vas trebaju uvesti u savršeni ritam:
Obično planiramo ono što trebamo ostvariti do kraja dana, tjedna ili mjeseca, ali daleko smo učinkovitiji ako se usredotočimo na ono što možemo učiniti u ovome trenutku. Planiranje vašeg dana u intervalima od sat vremena pojednostavljuje zastrašujuće zadatke tako što ih razbija u dijelove. Ako želite biti precizni, možete planirati radni dan oko 52-minutnih intervala, iako sat vremena funkcionira podjednako dobro.
Intervalna strategija funkcionira samo zato što koristi vrhunce naše energije za postizanje visoke usredotočenosti koja traje relativno kratak period. Ako ne poštivate tih sat vremena namijenjenih za rad, te šaljete SMS-ove, provjeravate e-mailove ili Facebook unutar tog vremena, ovaj pristup gubi svoju svrhu.
Istraživanje je pokazalo da su zaposlenici koji su uzimali češće pauze bili mnogo produktivniji od onih koji nisu uopće odmarali. Osim toga, oni koji su se potpuno „udaljavali“ od posla su bili bolji od onih koji su tijekom odmora imali problema odvojiti se od rada. Odvajanje od računa, mobilnih uređaja i liste zaduženja je od ključne važnosti za poticanje vaše djelotvornosti. Pauze u obliku hodanja, čitanja ili razgovora se smatraju najučinkovitijim metodama „punjenja baterija“ jer vas u mislima odvajaju od posla. Možda će vam djelovati primamljivo da se rasteretite od dijela zaduženja tako što odgovarate na e-mailove ili propuštene pozive tijekom pauze, ali nemojte pokleknuti pred tim iskušenjima.
Ako čekate dok ne počnete osjećati umornom, već je prekasno – propustili ste vrhunac produktivnosti. Pridržavanje rasporeda omogućava vam da radite kada ste najproduktivniji i da se odmarate u vrijeme kada biste inače bili neproduktivni. Zapamtite, daleko je produktivnije odmarati se kratko vrijeme nego nastaviti raditi dok se osjećate umorno i dekoncentrirano.
