Živimo u svijetu koji postaje sve kaotičniji. Štoviše, poduzeća su sve više izložene kaosu nego redu. Kako možemo vratiti red u organizacije? Ovo je bilo pitanje kojim se bavio Dr. Nicolas Kfuri, međunarodni ekspert za obuku menadžera, profesor i konzultant, čije su ekspertize Globalna korporativna strategija, marketing i brendiranje i internacionalizacija procesa, u nedavnom webinaru održanom od strane COTRUGLI Business Schoola-a.

Kako današnja kriza, poput ove epidemije COVID-19, klimatske promjene i slično utječu na rad i poduzeća? Imali načina da neke organizacije izađu još jače iz ove krize? Dok je pokušavao odgovoriti na ova pitanja, Dr. Kfuri je istaknuo da red ima svoje korijene u političkim, ekonomskim i religijskim sistemima, što bi značilo da “dovođenje stvari u red” u različitim kulturama znači različite stvari, od zemlje do zemlje, od organizacije do organizacije.

U ovom procesu, nailazimo i na paradoks znanja, jer “znamo” više nego ikad prije, ali zbog toga što organizacije stalno rastu, što standardno dovodi više kaos, moramo vratiti ovaj rastući kaos u red kako bi taj organizacijski kaos postao izdrživ, ističe Dr. Kfuri.

Društvo se mijenja – još od početka vremena!

Naravno, kako se društvo mijenja, organizacijama postaje sve teže zadovoljavati potrebe svojih korisnika. Dr. Kfuri ukazao je na novu razinu neizvjesnosti, jer smo prešli sa “ne znamo kojim resursima doći do kraja” na “ne znamo što je kraj”.

Kroz povijest socijalnog razvoja, ljudi su došli sa utjecaja vlasti na utjecaj društvenih mreža, što nas je dovelo do promjene naših osobnih odnosa. Ovo utječe i na kulturu pa tako i kulturu unutar organizacija. Treba nadodati i da tradicionalne industrije prolaze kroz tehnološku transformaciju, koja, kao rezultat svih gore navedenih čimbenika na korporacije, u konačnici utječe i na društvo.

U Q&A dijelu webinara, Dr. Kfuri je odgovarao na pitanja hoće li trenutna kriza srušiti EU kao Uniju na što je on odgovorio “Točno je da smo skupa kad stvari idu dobro, a kad ne idu, onda više nismo skupa. Stoga, zadržati ćemo Uniju ako ostanemo skupa i solidarni i u ovim teškim vremenima.” Ali, on ne vjeruje da Europska Unija ide ka svom kraju.

Ikrea na primjer otvara svoje poslovnice u centrima gradova, bankarski sektor se mijenja zbog novih igrača na tržištu a kompanije poput Amazona se sada opisuju kao oni koji remete tržište. Treba nadodati i da novi igrači na tržištima sve više utječu na globalne biznise, navodi Dr. Kfuri, dodajući da su 3 riječi sada spajaju: fizički, digitalno i biološki.

“Čini se da je sve počelo u 2007” prisjeća se Kfuri, navodeći par novih proizvoda i inovacija: prvi iPhone, Facebook, Twitter, Android, Amazon Kindle, Airbnb, IBM-ov Watson, Intelov “non-silicon” materijal, pa čak i obnovljivi izvori energije, sekvenciranje DNA i jedan izvjesni “Satoshi Nakamoto” (inače pseudonim osobe koja je razvila bitcoin, napominje autorica).

“Od svog početka, tehnologija se rapidno razvija, ali čini se da danas evoluira brže no ikada. Ovaj proces počeo se ubrzavati prije stotinjak godina, kada je još uvijek trebalo 20 ili 30 godina da inovacija dođe na tržište, dok danas to traje svega par godina.”

Od umjetne inteligencije do Biblije

Dr. Kfuri se zatim bavio temom umjetne inteligencije, koja za razliku od ljudske inteligencije ima mogućnost stalnog ažuriranja i “spojenosti”, pojašnjavajući kako računala ne spavaju već uče konstantno. Dodao je i da ljudska vrsta danas ima probleme poput ove pandemije koji su po njemu globalni baš iz razloga što je svijet toliko povezan danas.

“Globalizacija je donijela neke izvrsne promjene, ali i dodatne rizike. Dr. Kfuri vjeruje da prije 25 godina globalizacija nas je dovela do spoznaje kako napraviti stvari povoljnije, a idućih 25 godina će nas voditi do toga kako napraviti stvari pametnije.

Sa ovim faktorima na umu i sa mišlju vodiljom “kako uvesti red u naše organizacije”, menadžmenti organizacija moraju imati na umu da vode svoje organizacije kroz vrlo turbulentan svijet. Zbog toga, moraju sa stajališta kontroliranja svog prostora prijeći na “svladavanje vremena” u ovom fluidnom svijetu. Nadalje, menadžeri se moraju boriti protiv “naseljenika” i stvoriti takozvanu “nomadsku kulturu” u ovom mobilnom i ekstrateritorijalnom svijetu, jer ljudi bi trebali biti spremni na nove izazove, izazove koji konstantno zahtijevaju nove vještine na novim područjima.

Vraćajući se na razlike između ljudi i umjetne inteligencije, Dr. Kfuri je spomenuo “storytelling” koji, zajedno sa menadžerima, treba inspirirati ljude i igrati pozitivnu ulogu na ovom polju. Ovo će stvoriti snažnu vezu između kompanija i korisnika, dodao je, napominjući kako je najbolje prodavana knjiga svih vremena – Biblija – kolekcija ljudskih priča.

Izvor za tekst: Alenka Lena Klopčić.