Menu
S obzirom na broj bolesti povezanih sa sjedenjem i broj ljudi koje to ubija svake godine, možemo zaključiti da je sjedenje jedna od najgorih stvari koje možemo učiniti za svoje zdravlje. Za mnoge zdravstvene stručnjake sjedenje je danas, ono što je nekad bilo pušenje cigareta. Međutim, ono što najčešće radimo dok sjedimo i imamo nekoliko minuta ili pak sati slobodnog vremena jest pregledavanje naših društvenih mreža.
Potencijalni negativni učinci društvenih medija ne utječu više samo na djecu već i na odrasle osobe, a neke od studija pokazale su da društveni mediji nisu dobri za naše mentalno zdravlje, te mogu biti poprilično štetni.
U nastavku su samo neki od negativnih učinaka zbog kojih bismo trebali promisliti o smanjenju vremena provedenog na društvenim mrežama.
Oko postojanja ovisnosti o Internetu ili samo ovisnosti o društvenim mrežama dogovor nisu postigli ni brojni stručnjaci. Naime, istraživanje provedeno na sveučilištu Nottingham Trent zaključuje kako ovisnost možemo povezati s društvenim mrežama kada govorimo konkretno o 'poremećaju ovisnosti o Facebook-u' jer kriteriji ovisnosti poput zanemarivanja privatnog života, mentalne preokupacije, promjene raspoloženja kao i skrivanje ovisničkog ponašanja, bili su prisutni kod osoba koje pretjerano koriste društvene mreže.
Što više koristimo društvene mreže to smo manje sretni. Istraživanje provedeno prije nekoliko godina pokazalo je kako je korištenje Facebooka povezano sa smanjenim zadovoljstvom u životu, kao i time koliko smo sretni. Što su ispitanici dnevno više koristili Facebook tako su i ove dvije vrijednosti zadovoljstva i sreće opadale. Također jednim od istraživanja se došlo do zaključka kako učestalim korištenjem društvenih mreža postajemo više društveno izolirani što može dovesti i do psihičkih, ali i fizičkih problema.
Jedan od razloga zašto korištenje Facebook čini da se ljudi osjećaju društveno izoliranima je faktor uspoređivanja. Pretražujući novosti upadamo u zamku gdje uspoređujemo sebe s drugima i njihovim životima. Jedan od zanimljivijih zaključaka do kojih se došlo jest i to da se u digitalnom svijetu ljudi loše osjećaju u situaciji kada su njihovim prijatelji uspješniji, ali i manje uspješni od njih. Odnosno bilo kakva usporedba nas i drugih ljudi povezana je sa simptomima depresije. Dok u stvarnom svijetu osjećaj nezadovoljstva povezujemo samo u situacijama kada sebe uspoređujemo s ljudima boljima i uspješnijima od nas.
Nije iznenađujuće da faktor uspoređivanja ujedno dovodi i do ljubomore. Neka od posljednjih istraživanja pokazuju da korištenje društvenih medija izaziva osjećaj ljubomore i ostalih negativnih osjećaja kod korisnika Facebook-a. Isto tako jednim od provedenih istraživanja tražili su vezu između zavisti i depresije prilikom korištenja Facebook-a čime se potvrdila povezanost tih dviju varijabli. Odnosno ako kontroliramo svoju zavist tada Facebook neće imati depresivan utjecaj na nas, ali i obrnuto.
Istraživanje od prije nekoliko godina pokazalo je kako više prijatelja na društvenim mrežama ne znači nužno da imate bolji društveni život. Osjećaj da ste društveni i okruženi prijateljima zbog brojke na Facebooku, nije stvaran. Problem koji se može pojaviti je i osjećaj usamljenosti koja je povezana s raznim zdravstvenim i mentalnim problemima zato je važna stvarna prijateljska podrška. Važno je biti svjestan da vrijeme provedeno s virtualnim prijateljima nema isti terapeutski učinak kao vrijeme provedeno s 'pravim' prijateljima.
Sve navedeno ne znači da ne postoje koristi društvenih mreža – jer očito pomaže u održavanju kontakta s prijateljima ili pak u pronalaženju ljudi s kojima smo odavno izgubili kontakt.
Međutim, korištenje društvenih mreža samo kada imate višak slobodnog vremena, ili još gore, kada vam je potrebno nešto da vam podigne raspoloženje, vrlo vjerojatno nije dobra ideja.
