Osjećate li se dobro na svom poslu? Ako je odgovor da, odlično! Ako u ured dolazite kao po kazni, a poslije posla s prijateljima kukate o svojim zadacima, ali zajednički zaključujete da to mora biti tako – u krivu ste. Vaše zanimanje ne smije biti opterećenje na način da narušava vaše mentalno zdravlje. Prvenstveno, promotrimo što je mentalno zdravlje uopće:

Definicija mentalnog zdravlja prema WHO (2001)

„Mentalno zdravlje može se smatrati stanjem dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj potencijal, može se suočavati s uobičajenim životnim stresom, može raditi produktivno i ostvarivati rezultate te pridonijeti svojoj zajednici.”

Odsustvo mentalne bolesti, dakle, ne mora biti odraz istinskog mentalnog zdravlja.

Istraživanja su pokazala da će 25% Europljanki i Europljana tijekom života iskusiti problem s mentalnim zdravljem, dok WHO procjenjuje da će do 2020. depresija postati drugi najveći uzrok invaliditeta. Već sada je u državama skupine EU27, prema istraživanjima, 72% ljudi u jednom trenutku svojeg života uzimalo antidepresive. Zašto to nije samo problem pojedinca, već i poslodavaca i cijelog društva? Ukupan europski godišnji trošak lošeg mentalnog zdravlja iznosi oko 240 milijardi eura.

Radno mjesto može biti zdravo okruženje i može promicati kulturu koja će podržavati zaposlenike, a i poslodavci i zaposlenici trebaju raditi na tome da ured bude mjesto koje je sigurno za njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

 

Kontrola stresa

Stres nije bolest, ali može biti podloga za razvitak različitih bolesti. Određeni pritisak postoji u svim branšama, no ako je prisutan u prevelikim količinama, osoba počinje patiti od stresa. Ovo su neki od znakova kod kojih trebate potražiti pomoć:

  • teško vam je zaspati
  • primjećujete promjenu u prehrambenim navikama
  • pušite ili pijete više nego inače
  • izbjegavate druženje s prijateljima i obitelji
  • imate poteškoće u seksualnom životu
  • neodlučni ste
  • teško se koncentrirate
  • gubite pamćenje
  • osjećate se nesposobno
  • imate nisko samopouzdanje
  • umorni ste
  • imate mučnine i problem s probavom
  • imate česte glavobolje
  • osjećate bol u mišićima
  • osjećate lupanje srca
  • lako se naljutite ili iznervirate
  • anksiozni ste
  • osjećate se obamrlo
  • hiperosjetljivi ste ili se osjećate izmoždeno i indiferentno prema svemu

Kome se obratiti za pomoć? Liječniku. Također, obratite se nadležnoj osobi ili službi na poslu, kao što je HR.

 

Što može uzrokovati probleme s mentalnim zdravljem?

Europski okvir za upravljanje psihosocijalnim rizicima upućuje na 10 glavnih vrsta psihosocijalnih opasnosti koje postoje na radnom mjestu. One sadrže:

  • nedostatak raznolikosti ili kratki radni ciklusi
  • rascjepkan ili beznačajan rad
  • nedovoljna iskorištenost vještina
  • visok stupanj neizvjesnosti
  • stalna izloženost ljudima u okviru rada
  • prevelik ili nedovoljan opseg posla
  • tempo rada koji određuju strojevi
  • velik vremenski pritisak
  • stalna obveza poštovanja rokova
  • rad u smjenama
  • noćne smjene
  • nefleksibilan raspored rada i nepredvidivo radno vrijeme
  • dugo radno vrijeme ili radno vrijeme koje onemogućuje socijalizaciju
  • nedovoljno sudjelovanje u odlučivanju
  • nedostatak kontrole nad opsegom posla, tempom, radom u smjenama itd.
  • neprimjerena oprema, dostupnost opreme, prikladnost ili održavanje
  • loši uvjeti okruženja poput nedostatka prostora, lošeg osvjetljenja i prekomjerne buke
  • loša komunikacija
  • nedovoljna potpora u rješavanju problema i osobnom razvoju
  • nedovoljno utvrđeni ili usuglašeni organizacijski ciljevi
  • društvena ili fizička isključenost ili izoliranost
  • loši odnosi s nadređenima
  • međuljudski konflikti
  • nedostatak društvene potpore
  • uznemirivanje, bullying
  • nejasna uloga u organizaciji
  • sukobljene uloge
  • odgovornost za ljude
  • stagnacija i nesigurnost u pogledu karijere
  • nedovoljno ili preveliko promaknuće
  • loša plaća
  • nesigurnost posla
  • rad male društvene vrijednosti
  • sukobljeni zahtjevi na radu i kod kuće
  • mala potpora kod kuće
  • problemi dvostruke karijere

 

Što možemo poduzeti samostalno?

Ako ste prepoznali neke od simptoma stresa, vjerojatno možete prepoznati da je više točaka definicija opasnosti prisutno na vašem radnom mjestu. Razmislite o poduzimanju prikladnih aktivnosti:

  • Evaluirajte možete li se nositi s količinom i kompleksnošću zadataka – imate li odgovarajuću opremu i dovoljno vremena za njihovo izvršavanje?
  • Tražite redovito revidiranje ciljeva koji su vam zadani – jesu li ostvarivi i realni?
  • Razgovarajte o uredskim uvjetima – problemi s bukom, ventilacijom, vlagom ili temperaturom nisu nerješivi
  • Tražite nagradu – dobro obavljen posao zaslužuje više od plaće, primjerice pogodnosti za zaposlenike, priznanja i napredovanja
  • Kakvo vam je radno vrijeme? Tražite slobodne dane nakon što ste radili prekovremene sate, koristite sve pauze i odmore za praznike i blagdane
  • Zahtijevajte kontrolu nad nekim aspektom svog rada – možete tražiti više raznolikosti u zadacima, tražiti da sami određujete kako ćete obavljati zadatke, uzeti za pravo planirati vlastiti radni dan ili pitati za određeno mjesto u uredu ili željeni izgled radnog mjesta
  • Zahtijevajte da opis vašeg posla bude konkretan i da točno opisuje sve što radite
  • Raspitajte se kome točno odgovarate za koje zadatke
  • Uvjerite se da imate sposobnosti za efektivno ostvarivanje svoje uloge na poslu