Osjećate li se dobro na svom poslu? Ako je odgovor da, odlično! Ako u ured dolazite kao po kazni, a poslije posla s prijateljima kukate o svojim zadacima, ali zajednički zaključujete da to mora biti tako – u krivu ste. Vaše zanimanje ne smije biti opterećenje na način da narušava vaše mentalno zdravlje. Prvenstveno, promotrimo što je mentalno zdravlje uopće:
Definicija mentalnog zdravlja prema WHO (2001)
„Mentalno zdravlje može se smatrati stanjem dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj potencijal, može se suočavati s uobičajenim životnim stresom, može raditi produktivno i ostvarivati rezultate te pridonijeti svojoj zajednici.”
Odsustvo mentalne bolesti, dakle, ne mora biti odraz istinskog mentalnog zdravlja.
Istraživanja su pokazala da će 25% Europljanki i Europljana tijekom života iskusiti problem s mentalnim zdravljem, dok WHO procjenjuje da će do 2020. depresija postati drugi najveći uzrok invaliditeta. Već sada je u državama skupine EU27, prema istraživanjima, 72% ljudi u jednom trenutku svojeg života uzimalo antidepresive. Zašto to nije samo problem pojedinca, već i poslodavaca i cijelog društva? Ukupan europski godišnji trošak lošeg mentalnog zdravlja iznosi oko 240 milijardi eura.
Radno mjesto može biti zdravo okruženje i može promicati kulturu koja će podržavati zaposlenike, a i poslodavci i zaposlenici trebaju raditi na tome da ured bude mjesto koje je sigurno za njihovo mentalno i fizičko zdravlje.
Kontrola stresa
Stres nije bolest, ali može biti podloga za razvitak različitih bolesti. Određeni pritisak postoji u svim branšama, no ako je prisutan u prevelikim količinama, osoba počinje patiti od stresa. Ovo su neki od znakova kod kojih trebate potražiti pomoć:
- teško vam je zaspati
- primjećujete promjenu u prehrambenim navikama
- pušite ili pijete više nego inače
- izbjegavate druženje s prijateljima i obitelji
- imate poteškoće u seksualnom životu
- neodlučni ste
- teško se koncentrirate
- gubite pamćenje
- osjećate se nesposobno
- imate nisko samopouzdanje
- umorni ste
- imate mučnine i problem s probavom
- imate česte glavobolje
- osjećate bol u mišićima
- osjećate lupanje srca
- lako se naljutite ili iznervirate
- anksiozni ste
- osjećate se obamrlo
- hiperosjetljivi ste ili se osjećate izmoždeno i indiferentno prema svemu
Kome se obratiti za pomoć? Liječniku. Također, obratite se nadležnoj osobi ili službi na poslu, kao što je HR.
Što može uzrokovati probleme s mentalnim zdravljem?
Europski okvir za upravljanje psihosocijalnim rizicima upućuje na 10 glavnih vrsta psihosocijalnih opasnosti koje postoje na radnom mjestu. One sadrže:
- nedostatak raznolikosti ili kratki radni ciklusi
- rascjepkan ili beznačajan rad
- nedovoljna iskorištenost vještina
- visok stupanj neizvjesnosti
- stalna izloženost ljudima u okviru rada
- prevelik ili nedovoljan opseg posla
- tempo rada koji određuju strojevi
- velik vremenski pritisak
- stalna obveza poštovanja rokova
- rad u smjenama
- noćne smjene
- nefleksibilan raspored rada i nepredvidivo radno vrijeme
- dugo radno vrijeme ili radno vrijeme koje onemogućuje socijalizaciju
- nedovoljno sudjelovanje u odlučivanju
- nedostatak kontrole nad opsegom posla, tempom, radom u smjenama itd.
- neprimjerena oprema, dostupnost opreme, prikladnost ili održavanje
- loši uvjeti okruženja poput nedostatka prostora, lošeg osvjetljenja i prekomjerne buke
- loša komunikacija
- nedovoljna potpora u rješavanju problema i osobnom razvoju
- nedovoljno utvrđeni ili usuglašeni organizacijski ciljevi
- društvena ili fizička isključenost ili izoliranost
- loši odnosi s nadređenima
- međuljudski konflikti
- nedostatak društvene potpore
- uznemirivanje, bullying
- nejasna uloga u organizaciji
- sukobljene uloge
- odgovornost za ljude
- stagnacija i nesigurnost u pogledu karijere
- nedovoljno ili preveliko promaknuće
- loša plaća
- nesigurnost posla
- rad male društvene vrijednosti
- sukobljeni zahtjevi na radu i kod kuće
- mala potpora kod kuće
- problemi dvostruke karijere
Što možemo poduzeti samostalno?
Ako ste prepoznali neke od simptoma stresa, vjerojatno možete prepoznati da je više točaka definicija opasnosti prisutno na vašem radnom mjestu. Razmislite o poduzimanju prikladnih aktivnosti:
- Evaluirajte možete li se nositi s količinom i kompleksnošću zadataka – imate li odgovarajuću opremu i dovoljno vremena za njihovo izvršavanje?
- Tražite redovito revidiranje ciljeva koji su vam zadani – jesu li ostvarivi i realni?
- Razgovarajte o uredskim uvjetima – problemi s bukom, ventilacijom, vlagom ili temperaturom nisu nerješivi
- Tražite nagradu – dobro obavljen posao zaslužuje više od plaće, primjerice pogodnosti za zaposlenike, priznanja i napredovanja
- Kakvo vam je radno vrijeme? Tražite slobodne dane nakon što ste radili prekovremene sate, koristite sve pauze i odmore za praznike i blagdane
- Zahtijevajte kontrolu nad nekim aspektom svog rada – možete tražiti više raznolikosti u zadacima, tražiti da sami određujete kako ćete obavljati zadatke, uzeti za pravo planirati vlastiti radni dan ili pitati za određeno mjesto u uredu ili željeni izgled radnog mjesta
- Zahtijevajte da opis vašeg posla bude konkretan i da točno opisuje sve što radite
- Raspitajte se kome točno odgovarate za koje zadatke
- Uvjerite se da imate sposobnosti za efektivno ostvarivanje svoje uloge na poslu
