Menu
Ovih dana u uredu smo imali priliku probati Flipsos, snack proizvod koji ima manje masnoća i 2-3 puta manje soli u odnosu na klasične flips grickalice. S obzirom da je riječ o veganskom proizvodu bez glutena i laktoze, nismo bili baš uzbuđeni, pa smo se nemalo iznenadili kada smo shvatili da je jednako ukusan kao i klasičan flips „smokić“.
Osječki studenti proteklog su vikenda sudjelovali na prestižnom Europskom natjecanju „Ecotrophelia Europe“ gdje su predstavili svoj projekt „Flipsos“ – ekstrudirani snack proizvod.
U timu je 7 studenata, 5 sa prehrambeno tehnološkog fakulteta, 1 cura sa ekonomskog fakulteta u Osijeku i 1 iz odjela za povijest umjetnosti u Zadru, a Marija Serdarević će nam ispričati o tom iskustvu, njihovim ulogama u projektu te budućnosti FlipsOS-a.
Sve veća svijest o nutritivnoj vrijednosti namirnica i njezinim pozitivnim utjecajima na zdravlje čovjeka rezultira proizvodnjom sve kvalitetnijih prehrambenih proizvoda.
Potaknuti željom da potrošačima omogućimo zdravu grickalicu, osmislili smo Flipsos – ekstrudirani snack proizvod napravljen od kukuruzne krupice, konopljine i bučine pogače, aromatiziran ljuskicama kvasca i soli. Flips je lako prepoznatljiv proizvod na hrvatskom tržištu i zbog toga je naša ideja bila uvesti nove sastojke u već dobro poznati proizvod. FlipsOS je idealna grickalica za sve koji žele probati nešto novo, bez dodanih aditiva, pojačivača okusa i umjetnih bojila. U odnosu na slične proizvode ima manje masnoća i 2-3 puta manje soli. FlipsOS je veganski proizvod i ne sadrži gluten ni laktozu, a umjesto kikirikija, koji je najveći alergen, koristili smo ljuskice kvasca.
Inovativnost proizvoda očitava se u sastavu proizvoda kao i u tehnologiji njegove proizvodnje. Europska strategija traži da se što više nusproizvoda prehrambene industrije iskoristi za ljudsku prehranu. Nažalost, Hrvatska je po tom pitanju na europskom začelju. Iz tog razloga smo koristili pogaču konoplje i buče koja zaostaje kao nusproizvod nakon prešanja ulja iz sjemenki i uglavnom se koristi za stočnu ishranu.
Konoplja je izvrstan izvor proteina čime se samom proizvodu povećava udio proteina, time njegova nutritivna vrijednost. Dobivena pogača se odmašćuje postupkom ekstrakcije sa superkritičnim CO2 koja predstavlja „zelenu tehnologiju“ jer nema sekundarnih proizvoda štetnih za okolinu i kao takva ima veliki potencijal da nađe značajno mjesto u prehrambenoj industriji.
Projekt je dio istraživanja prof. dr.sc. Drage Šubarića s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, a financiran je od strane Hrvatske zaklade za znanost.
Tim se sastoji od 7 studenata na čelu s našim mentorom doc. dr. sc. Antunom Jozinovićem. Šimun Kvaternik, Korana Cindrić, Azra Kovačić, Toma Tadić i ja smo studenti Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. Za financijski plan je odgovorna Anamarija Oršolić s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, a dizajn je radila Jelena Cindrić s Odjela za Povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.
Najveća prepreka nam je bila upakirati proizvod jer na fakultetu nemamo uređaj za pakiranje, a tvrtke iz Osijeka imaju prevelike kapacitete i visoke standarde higijene i nismo bili u mogućnosti kod njih upakirati. Zbog toga smo koristili doypack zip vrećice koje smo morali naručiti iz Zagreba.
Drugi problem je bio direktan tisak dizajna na vrećicu što nismo mogli izvesti. Tu nam je u pomoć uskočila tvrtka za grafički dizajn iz Osijeka, Čarobni tim koja nam je napravila print na naljepnice koje smo potom lijepili na vrećice.
Također, htjeli smo da svi sastojci budu hrvatski pa smo tako koristili Pašku sol i pogače OPG-ova iz okolice Osijeka, ali ljuskice kvasca smo morali naručiti iz Francuske jer se u Hrvatskoj tako nešto ne proizvodi.
Sve članice koje sudjeluju na Ecotrophelia Europe, ukupno njih 17, u lipnju su održale natjecanje u svojim matičnim zemljama pa je tako Ecotrophelia Hrvatska održana 12. lipnja na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. S obzirom na probleme na koje smo naišli s pakiranjem skoro smo odustali od odlaska u Zagreb. Tko bi od nas tada pomislio da ćemo pobijediti i dobiti priliku predstavljati fakultet i državu na europskom natjecanju u Parizu?!
Nakon što smo pobijedili krenuli smo u pripremu dokumentacije za daljnje natjecanje. Kod ovakvih natjecanja nije samo cilj napraviti proizvod već se mora pripremiti i shema proizvodnje, financijski i marketinški plan te brinuti da sve bude po propisima.
Natjecanje u Parizu se održalo od 21. do 22. listopada 2018. i to u sklopu međunarodnog sajma prehrambene industrije SIAL, jednom od najznačajnijih svjetskih sajmova. SIAL se održava svake dvije godine i ima preko 7000 izlagača iz 109 zemalja svijeta i preko 100 000 posjetitelja.
Samo natjecanje se sastojalo od prezentacijskog dijela pred komisijom koju sačinjavaju 23 stručna člana. Ocjenjivali su izvedivost proizvodnje, ekoinovativni aspekt, vjerojatnost uspjeha na tržištu i senzorske te nutritivne karakteristike proizvoda.
Zbog određenih nedostataka našeg projekta poput problema s ambalažom nismo mogli konkurirati pobjedničkim proizvodima te smo se plasirali na 14. mjesto. Nadamo se da će ovakvi studentski projekti naići na veću potporu u Hrvatskoj jer je jako teško konkurirati ostalim natjecateljima koji imaju potporu industrije u svojim zemljama.
Također, ovim putem želimo zahvaliti Studentskom zboru Sveučilišta u Osijeku koji nam je sufinancirao put u Pariz.
Prema projektnom planu koji smo izradili, proizvodnju bi pozicionirali u industrijskoj zoni Nemetin kraj Osijeka koja je područje posebne državne skrbi. Također, sirovine smo nabavljali od lokalnih dobavljača s ciljem da potaknemo hrvatsku proizvodnju. Za pokretanje proizvodnje su nam potrebni investitori koji žele uložiti u naš proizvod.
