Menu
Nakon što je šef Sberbanka Herman Gref 14. studenog pred novinarima ponašanje vlasnika Agrokora okarakterizirao kao ucjenu ("Složit ćete se da je ucjena izvanrednog povjerenika prema jednom od ključnih kreditora vrlo čudna situacija"), u ruskim se medijima počelo aktivno raspravljati o dugu Agrokora prema Sberbanku...
Ruskim medijima dominiraju naslovi poput: "Ucjena i prijevara: Sud u Londonu stao na stranu Hrvatske u sporu sa Sberbankom", "Je li ovo izolirani slučaj ili se radi o jačanju protekcionističkih tendencija kao novom trendu u globalnoj ekonomiji?", "Koje su šanse da inozemni kreditori ostvare povrat višemilijardskog duga?" i sl.
Podsjećamo da je početkom studenog najveća kompanija u Hrvatskoj i cijeloj bivšoj Jugoslaviji, Agrokor, odbila priznati potraživanja Sberbanka. Agrokor ruskoj banci duguje 1,3 milijarde eura - Sberbank je njegov najveći kreditor. Agrokorovu odluku je motivirala činjenica da je Sberbank tužio Agrokor u Velikoj Britaniji, Sloveniji i Srbiji. Hrvatsko zakonodavstvo omogućuje da se potraživanja kreditora, u slučaju da traže isplatu duga izvan Hrvatske, ne priznaju. "Sberbank je također isključen iz vijeća kreditora te je izgubio mogućnost da sudjeluje u postizanja dogovora o restrukturiranju duga", piše portal Vedomosti.
Sud u Londonu je, osim toga, stao na stranu Hrvatske u njezinom sporu sa Sberbankom, zbog čega su u Sberbanku posebno ogorčeni, piše ruski Forbes. Visoki sud u Engleskoj je 9. studenog 2017. priznao hrvatski zakon "Lex Agrokor", koji je 2015. godine uveden isključivo u interesu Agrokora koji je bio na rubu stečaja. Taj je zakon zakomplicirao život kreditora koji žele naplatiti dug na račun stranih aktiva kompanije. "Čitav nacionalni stečajni zakon jednostavno nije bio prikladan za odgovarajuće rješavanje problema Agrokora", piše ruski poslovni portal RBC.
Međutim, najvažnija stvar u "Lexu Agrokor" je moratorij na podnošenje bilo kakvih potraživanja prema kompaniji, kao i prema svim kompanija pod njezinom kontrolom ili njezinim podružnicama, piše agencija TASS. To za kreditore Agrokora (osobito za ruski Sberbank i VTB) znači da za vrijeme procedure izvanrednog upravljanja oni nemaju pravo obratiti se niti državnim, niti arbitražnim sudovima – niti protiv Agrokora, niti protiv kompanija koje su dio Agrokora. Ovaj zakon vrijedi samo na području Hrvatske, pa je Agrokor pokušao zamrznuti aktive Agrokora u zemljama poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije. "U Srbiji je Sberbanku to uspjelo: banka je od državnih sudova zatražila zabranu prodaje dionica koje pripadaju Agrokoru i njegovim jamcima. Sudovi Srbije su stali na stranu Sberbanka te su zamrznuli aktive kompanija Agrokor i Ledo", piše ruski Forbes.
Perspektive Sberbanka
Sberbank se ima pravo žaliti na odluku engleskog suda i ostvariti priznanje svog prava na razmatranje spora u arbitražnom postupku, koje je nesumnjivo odigralo važnu ulogu pri odobravanju kredita Agrokoru.
Izgledi Sberbanka ovise o tome hoće li se arbitri Londonskog suda međunarodne arbitraže (LCIA), koji nisu vezani za zaključke Visokog suda u Engleskoj, složiti s priznavanjem učinaka zakona Agrokor izravno u okviru arbitraže. U slučaju zadovoljenja potraživanja Sberbanka u arbitraži, kompanija će biti u mogućnosti ispuniti arbitražnu odluku u skladu s Njujorškom konvencijom iz 1958. godine u zemljama koje su odbile priznati hrvatsko pravo (primjerice, u Srbiji, Sloveniji i Bosni). Na taj će način, unatoč činjenici da je 9. studenog sudac Visokog suda u Engleskoj stao na stranu Hrvatske, Sberbank još uvijek imati mogućnost da preokrene tijek događaja.
Lex Agrokor je usvojen u javnim, odnosno državnim interesima, što može poslužiti kao osnova za investicijsku arbitražu. Ruski kreditori znaju da bilateralni sporazum o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Rusije, iako jest potpisan, još nije stupio na snagu, i da im stoga mehanizam takvog tretmana nije dostupan. To istovremeno ne sprječava strane urede ruskih kreditora da pokušaju tražiti investicijsku arbitražu i povratiti od Hrvatske pretrpljene gubitke u slučaju da ih se prizna stranim investitorima koji su stradali zbog protekcionističkih mjera države.
Stoga su mogućnosti i perspektive Sberbanka i drugih kreditora za naplatu potraživanja od hrvatske kompanije Agrokor zasad zamršene. U svakom slučaju, ako rezultati arbitraže neće ići u prilog kreditorima kompanije Agrokor, oni mogu pokušati iskoristiti zaštitu međunarodnih ugovora i pokrenuti investicijsku arbitražu protiv Hrvatske.
Izvor: RBTH
