Menu
Posljednje objavljeni podaci HNB-a o javnom dugu ukazuju da je krajem srpnja unatoč rastu na mjesečnoj razini zabilježeno njegovo blago smanjenje na godišnjoj razini. Naime, javni dug je krajem spomenutog mjeseca (iskazan prema metodologiji ESA 2010 koja se koristi radi usporedivosti s ostalim zemljama, prvenstveno onima u EU) iznosio 288,6 mlrd kuna što u odnosu na lipanj predstavlja povećanje za 1,4 mlrd kuna odnosno 0,5%. S druge strane, promatrano u odnosu na isti mjesec 2016. godine iznos javnog duga je niži za 0,1% odnosno nešto manje od 390 mil kuna. Naposljetku, u odnosu na kraj prošle godine, drugi mjesec za redom, zabilježen je pad koji je u srpnju iznosio 435 mil kuna ili 0,2%...
Rast iznosa javnog duga na mjesečnoj razini posljedica je povećanja unutarnje komponente javnog duga koja je zabilježila rast za 1,4% ili 2,6 mlrd kuna dok njegova inozemna komponenta bilježi smanjenje za 1,2 mlrd kuna ili 1,1%. Smanjenje inozemne komponente posljedica je prvenstveno smanjenja duga središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i kredita (-1,9% odnosno -0,2% mjesečno).
Suprotno tome, smanjenje javnog duga na godišnjoj razini posljedica je smanjenja njegove inozemne komponente za 8% ili gotovo 9 mlrd kuna. Tako se ukupan iznos inozemnog duga spustio na 102,8 mlrd kuna. Iako je na godišnjoj razini raslo zaduženje središnje države na osnovi kratkoročnih vrijednosnih papira (+148 mil kuna) značajno smanjenje na osnovi dugoročnih vrijednosnih papira (-13,8%) i kredita (-1%) pridonijelo je ukupnom smanjenju inozemnog duga. Navedena kretanja dovela su do smanjenja udjela inozemne komponente javnog duga u ukupnom javnom dugu sa gotovo 38% krajem srpnja prošle godine na 35,6% krajem ovogodišnjeg srpnja.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem srpnja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je nešto manje od 180 mlrd. kuna čineći udio od 59,2% u ukupnom javnom dugu. U istom promatranom mjesecu, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio gotovo 19 mlrd. kuna čineći tako udio od 6,6%.
Iako će država do kraja godine zasigurno biti aktivna na primarnom tržištu kapitala, radi se o refinanciranju postojećih obveza bez utjecaja na nominalno stanje javnog duga. Štoviše nova izdanja, za pokriće dospijeća 4 mlrd. kuna kunskih obveznica izdanih 2010. kao i planirane euroobveznice tijekom studenog za cestovni sektor, trebale bi poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata. Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u 2017. prema razini od 80% BDP-a.
Posebno zahtjevan i izazovan zadatak za Vladu već dulje vrijeme svakako je financijsko i poslovno restrukturiranje hrvatskog cestovnog sektora koji je relativno velik nositelj javnog duga (5,2 milijardi eura ili više od 13,5% ukupnog javnog duga). Prema posljednjem prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna za 2017. Vlada planira do kraja godine na inozemnom tržištu kapitala izdavanje obveznice za potrebe prijevremene otplate dijela postojećih kreditnih obveza triju društava u cestovnom sektoru (Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvatske ceste d.o.o.).
"Navedeno će zasigurno poboljšati ročnu strukturu javnog duga. Procijenjeni plan izdanja veći je od 10 mlrd kuna. S obzirom da se radi o refinanciranju starih dugova samo stanje javnog duga na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti", objavili su RBA analitičari.
