Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a javni dug krajem lipnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 287,3 milijarde kuna ili 81,9% BDP-a. Tako je i u apsolutno i u relativnom iznosu zabilježeno njegovo smanjenje. U odnosu na kraj 2016. dug opće države je niži za 1,8 mlrd kuna (0,6%) a navedena kretanja posljedica su i vrlo povoljnih kretanja u proračunskoj statistici koja je u prvoj polovici godine zabilježila blagi suficit. Osim toga jačanje domaće valute u odnosu na euro utjecalo je na nominalni kunski izraz duga budući da je preko 70 posto obveza opće države u eurima ili vezano uz euro. U istom razdoblju udio javnog duga u BDP-u smanjen je za 1,8 postotnih bodova. Osim apsolutnog smanjenja obveza države niži omjer posljedica je i nastavka rasta gospodarstva...
U odnosu na kraj svibnja ove godine javni dug bio za 3,1 mlrd. kuna (1,1%) manji, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 1,6 mlrd. kuna (0,6%). Pad na mjesečnoj razini posljedica je smanjenja i unutarnje i inozemne komponente javnog duga. Unutarnja komponenta krajem lipnja zabilježila pad od 1,7 mlrd. kuna (0,9%), dok je pad inozemne komponente bio malo blaži i iznosio je 1,4 mlrd. kuna (1,3%).
Povećanje duga na godišnjoj razini odraz je rasta unutarnje komponente javnog duga koja je krajem lipnja ove godine porasla do razine od 183,6 mlrd. kuna te je zabilježila godišnji rast od 9,2 mlrd. kuna (5,3%), a rast je prvenstveno zabilježen na stavci dugoročni dužnički vrijednosni papiri. Istovremeno, inozemna komponenta javnog duga je krajem lipnja iznosila 104 mlrd. kune i smanjena je za 7,5 mlrd. kuna (6,7%) u odnosu na kraj prošlogodišnjeg lipnja. Navedena kretanja dovela su do porasta udjela unutarnje komponente javnog duga u ukupnom javnom dugu s 61,1% krajem lipnja prošle godine na 63,9% krajem ovogodišnjeg lipnja. Rast unutarnje komponente javnog duga doprinijela je visoka likvidnost i razmjeno povoljni uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu podržani ekspanzivnom monetarnom politikom.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem lipnja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 168,3 mlrd. kuna čineći udio od 58,6% u ukupnom javnom dugu (1,1 pb više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem lipnja dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica porastao je za 4 mlrd. kuna na godišnjoj razini (2,5%). U istom promatranom mjesecu, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 19 mlrd. kuna čineći udio od 6,6% u ukupnom javnom dugu (0,4 pb više u odnosu na lipanj 2016.). Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem lipnja ove godine spustile na 100,3 mlrd. kuna zabilježivši pad od 3,6 mlrd. kuna na godišnjoj razini (3,4%).
"Bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga (što je rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture), visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja kao priliku za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga stvorilo bi širi prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja. U uvjetima gospodarske rasta i solidnih priljeva u proračun manjak općeg državeu 2017. mogao bi biti niži od prvotnih projekcija zadržavajući se oko 1% BDP-a. Posljedično Hrvatska bi uz solidan primarni suficit trebala bilježiti pad udjela javnog duga u BDP-u", navodi se u zaključku analize RBA analitičara.
