Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, nominalni iznos javnog duga krajem travnja bio je 291,5 milijardi kuna te je u odnosu na ožujak zabilježen pad od 8,6 milijardi kuna (2,9%). Posljedica je to dospijeća i otplate petogodišnje međunarodne obveznice denominirane u američkim dolarima (u vrijednosti 1,5 milijardi USD)...
Ista je izdana u travnju 2012. Sredstva za otplatu te obveznice namaknuta su u ožujku ove godine, kada je izdana euroobveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura na rok od deset godina. Tako je porast javnog duga iznad 300 milijardi kuna zabilježen u ožujku bio kratkog vijeka, a uzevši u obzir da je kupon na dospjelu dolarsku euroobveznicu bio 6,25% dok je prinos na novoizdanu eursku euroobveznicu 3,00%, time je stanje javnog duga dovedeno u povoljniju situaciju što se tiče visine budućih otplata kamata, ali i ročne strukture duga.
Na godišnjoj razini, javni je dug u travnju bilježio porast u iznosu od 6,3 milijarde kuna, što je 2,2% više u odnosu na kraj prošlogodišnjeg travnja, dok je u usporedbi s travnjem 2015. javni dug ostao gotovo nepromijenjen (zabilježen je rast od 0,4%). Usprkos rastu nominalnog iznosa javnog duga na godišnjoj razini, za očekivati je daljnje smanjenje njegovog udjela u BDP-u budući da očekujemo snažniji rast nominalnog BDP-a uz daljnju fiskalnu konsolidaciju koja bi trebala omogućiti ostvarivanje primarnih suficita u proračunu opće države.
Povećanje javnog duga na godišnjoj razini prvenstveno odražava rast unutarnje komponente javnog duga, koja je u travnju iznosila 185,4 milijarde kuna, što je porast od 10,5 milijardi kuna (6,0%) u odnosu na isti mjesec prošle godine. U istom se razdoblju inozemna komponenta javnog duga smanjila sa 110,6 milijardi kuna u travnju prošle godine na 106,4 milijarde kuna u travnju ove godine, što predstavlja pad od 3,8%. Sukladno tome, unutarnja komponenta javnog duga u travnju ove godine predstavljala je 63,5% ukupnog javnog duga, a njen je udio u javnom dugu porastao za 2,2 postotna boda u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ukupni dug središnje države i dalje je predstavljao glavninu duga, a njegov je udio u javnom dugu u travnju iznosio 98,5%.
"Unatoč dosadašnjim i budućim povoljnijim kretanjima vezano uz udio javnog duga u BDP-u, i u narednim će mjesecima njegova nominalna vrijednost rasti, a dinamika smanjenja oslanja se na pretpostavku daljnje fiskalne konsolidacije te nastavka rasta gospodarstva RH i njenih glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Ipak razina javnog duga od oko 80% BDP-a i dalje je visoka, osobito za stupanj razvijenosti gospodarstva koji ima Hrvatska. Osim toga jasno odražava ranjivost i krhkost javnih financija upozoravajući da u vrijeme uzlazne faze gospodarsko ciklusa treba voditi razboritu politiku usmjerenu na provođenje mjera koje bi istovremeno povećali efikasnost trošenja proračunskih sredstva ne gušeći ekonomski rast. Mjere poput reforme javne uprave i/ili reforme zdravstva usmjerene na povećanje efikasnosti i kvalitete usluge zasigurno bi pružile podršku oporavku, smanjile pritisak na javne financije te povećale otpornost cjelokupnog gospodarstva u silaznoj fazi gospodarstva", objavili su RBA analitičari.
