Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, koncem svibnja ukupni krediti stanovništvu iznosili su 117,2 mlrd. kuna. Uz mjesečni pad za 837 mil. kuna (0,7%) ukupni krediti stanovništvu su nastavili s padajućim trendom na godišnjoj razini potvrdivši višegodišnje nominalno razduživanje stanovništva. Godišnji pad kredita u promatranom mjesecu dijelom odražava i jačanje aprecijacijskih pritisaka na kunu (prema tečajnici HNB-a, srednji tečaj EUR/HRK koncem svibnja ove godine niži je za 0,8% u odnosu na isti mjesec lani)...
Nakon konverzije CHF kredita u eurske posljedično je došlo i do veće osviještenosti stanovništva na valutne rizike, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu. Tako su krajem svibnja ukupni kunski krediti stanovništvu porasli na 52,7 mlrd. kuna čineći udio od 45% u ukupnim kreditima stanovništvu (7,6 postotnih bodova više u odnosu na isti mjesec lani).
Povećanje udjela kunskih kredita odražava se i u strukturi plasmana stanovništvu prema namjeni gdje je vidljivo da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina skupina kredita stanovništvu čije nominalne vrijednosti bilježe godišnje stope rasta. Uz blagi mjesečni pad za 129 milijuna kuna (0,3%) nenamjenski gotovinski krediti stanovništvu u svibnju su viši za 1,2 mlrd. kuna u odnosu na isti mjesec lani (godišnji rast od 3,0%). Njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 35% čime su se pozicionirali na visoko drugo mjesto, odmah iza stambenih kredita koji čine 44% ukupnih kredita stanovništvu. Stambeni krediti stanovništvu koncem svibnja iznosili su 51,5 mlrd. kuna te su na godišnjoj razini niži za 900 mil. kuna, usporivši stopu godišnjeg pada na 1,7%. U strukturi stambenih kredita stanovništvu zamjećuje se rast udjela kunske komponente (23%) premda i dalje prevladavaju krediti indeksirani za euro (75% ukupnih stambenih kredita). Nakon konverzije CHF kredita, ne iznenađuje podatak da je krajem svibnja ove godine manje od 3% ukupnih stambenih kredita (u protuvrijednosti 1,2 mlrd. kuna) ostalo indeksirano za švicarski franak.
"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, te da bi naznake oporavka kreditne potražnje trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze", objavili su RBA analitičari.
