Menu
Gospodarska kriza i geopolitička nesigurnost u Rusiji od 2014. godine su promijenile način na koji ljudi ulažu novac. Mnogi su bili prisiljeni dati prednost održavanju stanja na računu, umjesto nastojanja da ga umnože...
"Dok su se samo prije nekoliko godina bogataši nadmetali u proizvodima i strategijama aktivnog ulaganja, danas pokušavaju osigurati uravnoteženost svog profila ulaganja i zaštititi ga od niza mogućih rizika koji bi mogli biti povezani s fluktuacijom valute u određenoj zemlji", rekao je za RBTH Hrvatsku Stanislav Novikov, direktor brokerske kuće BKS Ultima.
Jevgenij Volkov, šef brokerskog društva u Rosevrobanku, se slaže. "Ulaganje u devizno poslovanje, klađenje na rast tečaja i kupovina visokovrijednih obveznica danas su vrlo popularni. Danas je ključni cilj mnogih ulagača zadržati kapital koji posjeduju i usredotočiti se na konzervativne strategije", kaže on.
Prema najnovijim istraživanjima švicarske banke Julius Baer, prosječni ruski milijarder nastavlja ulagati većinu kapitala (36 posto) u privatne tvrtke. Čak i u kriznim vremenima poslovni pothvati - posebice u proizvodnji hrane, farmaceutskom i automobilskom sektoru - mogu osigurati stabilan protok prihoda.
To bi mogao biti razlog zašto je sedmi najbogatiji Rus Mihail Fridman sklopio ugovor za kupnju najvećeg europskog lanca zdrave hrane. Britanska tvrtka Holland & Barret posjeduje više od 1150 prodavaonica u 11 zemalja diljem svijeta, a Fridmana je koštala 1,7 milijardi funti (1,9 milijardi eura).
Dok neki ulažu u inozemstvu, postoje i mnogi koji odluče svoj novac pumpati u domaće gospodarstvo. Aleksej Mordašov, još jedan ruski milijarder - drugi najveći u zemlji prema Forbesu - ulaže 6 milijardi rubalja (86 milijuna eura) u odmaralište u Altajskom kraju. Većinski vlasnik ruskog prizvođača čelika Severstalj planira izgraditi skijaški kompleks i aquapark u lokalnom turističkom klasteru Belokuriha-2, koji ima potporu državnog programa koji promiče lokalni turizam.
Ulaganje u nekretnine u inozemstvu, posebice u Europi, čest je odabir među ruskim milijunašima. "Kupovina nekretnina i dalje je popularna kao konzervativna vrsta ulaganja", objašnjava Volkov. "Španjolska je među najatraktivnijim zemljama, jer ulaganje od 500 000 eura omogućuje dobivanje dozvole za boravak."
Doista, ruski su investitori tijekom posljednjih nekoliko desetljeća preplavili španjolsko tržište luksuznim nekretninama. Kako je izvijestio Deutsche Welle, broj ruskih investitora u Španjolskoj raste za pet do deset posto godišnje. Ranije su Rusi ovdje dolazili na odmor - sada ovdje dolaze kako bi kupovali tvrtke i luksuzne nekretnine.
I druge su se europske zemlje pokazale privlačnima među ruskim milijunašima. Ne samo da kupuju moderne rezidencije, već i povijesna zdanja u zemljama poput Francuske, Velike Britanije i Austrije. Nedavno je jedan neimenovani ruski milijarder obnovio povijesnu vilu koja je nekoć pripadala ruskoj balerini Matildi Kšesinskoj na Francuskoj rivijeri. Milijarder, koji je već imao imanje na tom području, sada prodaje vilu za 26,7 milijuna eura.
Bogataši vole trošiti novac na umjetnost, automobile, vino, pa čak i glazbene instrumente. Takva ulaganja iz "strasti", pogotovo ako osoba uspije pronaći nešto vrlo rijetko, često obećavaju solidan povrat.
2016. je ruski tajkun Jurij Šefler ostvario značajnu dobit nakon što je prodao svoju luksuznu super-jahtu saudijskom princu Mohammadu bin Salmanu. Milijarder je u početku očekivao da će "Serenu" prodati za nešto manje od 350 milijuna eura, no na koncu ju je prodao za 480 milijuna eura.
Nažalost, dio igre su i veliki gubici i razočaranja. U ožujku ove godine ruski milijarder Dmitrij Ribolovljev, za kojeg se procjenjuje da vrijedi 8,3 milijardi eura, izgubio je 130 milijuna eura nakon što je prodao četiri umjetnička djela u Christie'su. Do gubitaka je došlo uslijed spora između milijardera i njegovog trgovca umjetninama, koji je navodno oštetio Ribolovljeva za 870 milijuna eura tijekom posljednjeg desetljeća.
