Menu
Prema podacima DZS-a prosječna stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u svibnju je zabilježila mjesečni pad od 0,2%. Pad cijena na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica smanjenja prosječnih cijena u kategorijama Odjeće i obuće te Prijevoza, u obje kategorije za 0,7%...
Unatoč usporavanju rasta, godišnja stopa inflacije i šesti mjesec za redom ostala je pozitivna. Potrošačke cijene tako su u odnosu na prošlogodišnji svibanj u prosjeku više za 1,1%. Posljedično, u prvih pet mjeseci prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 1,2%. Pri tome je glavni generator inflatornih pritisaka rast cijena prehrambenih proizvoda.
Temeljna inflacija (isključujući volatilne cijene energije i hrane) bilježi tek skromnu godišnju stopu rasta od 0,5% u prvih pet mjeseci 2017. Osim učinka baznog razdoblja (u svibnju 2016. potrošačke cijene zabilježile su pad za 1,8% godišnje), rast godišnje inflacije u svibnju potpomognut je rastom cijena u kategoriji hrane koja čini 25 posto u ukupnoj košarici potrošačkih dobara i usluga. Uz blagi mjesečni rast od 0,1% hrana je na godišnjoj razini porasla 2,6% Osim toga u kategoriji Prijevoza unatoč mjesečnom padu od 0,7% prosječna stopa rasta iznosila je 2,6%. Potonje i ne iznenađuje obzirom na očekivani učinak prelijevanja viših godišnjih cijena sirove nafte sa svjetskih robnih tržišta. S druge strane, snažniji rast cijena na godišnjoj razini obuzdan je nastavkom pada prosječnih cijena u kategoriji stanovanje, voda, električna energija i ostala goriva čije su cijene usluga u prosjeku niže za 2,8% na godišnjoj razini te u kategoriji komunikacija gdje je zabilježen godišnji pad od 1,6%. Promatrajući kretanje potrošačkih cijena po posebnim skupinama, cijene ukupnih dobara u svibnju su porasle su za 1,4% godišnje dok su cijene usluga u sastavu košarice potrošačkih cijena zabilježile pad od 0,1% u odnosu na isti mjesec lani.
"Pozitivne ali još uvijek umjerene stope inflacije ponajviše su rezultat jačanja uvezenih inflatornih pritisaka koje, za razliku od prethodne tri godine, sada donose pritisak na rast cijena na domaćem tržištu. Blagi poticaj višim cijenama dolazit će i u nastavku godine od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prije svega s robnih tržišta (više cijene hrane i sirove nafte na godišnjoj razini), a dijelom bi mogao proizići iz učinaka porezne reforme (rasta PDV-a na određene usluge i trošarina) te učinka baznog razdoblja. Manjim dijelom poticaj rastu cijena potrošačkih dobara i usluga dolazit će i od rasta domaće potražnje", objavili su RBA analitičari.
