Menu
Prema podacima koje je objavio DZS, prosječna stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u travnju je zabilježila mjesečni rast od 0,5% (ponajviše zahvaljujući mjesečnom doprinosu rasta cijena odjeće i obuće koje su u odnosu na ožujak prosječno više za 4,9%)...
U travnju je i peti uzastopni mjesec nastavljen niz pozitivnih stopa inflacije na godišnjoj razini te su prosječne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju za 1,4% više u odnosu na isti mjesec lani. Osim učinka baznog razdoblja (u travnju 2016. potrošačke cijene zabilježile su pad za 1,7% godišnje), rast inflacije u travnju ove godine potpomognut je godišnjim rastom cijena prijevoza (+4,4%) osobito u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile (gdje je zabilježen rast cijena od 9,7%). Potonje i ne iznenađuje obzirom na očekivani učinak prelijevanja viših cijena sirove nafte sa svjetskih robnih tržišta. Pozitivan doprinos godišnjem rastu cijena došao je i iz kategorije hrane i bezalkoholnih pića te alkoholnih pića i duhana (gdje je zabilježen godišnji rast od 3,5% odnosno 2,7%). Također, godišnji rast inflacije potaknut je i višim cijenama u kategorijama odjeće i obuće (+1,4%), zdravlja i obrazovanja (gdje su cijene prosječno porasle za 2,1% odnosno 1,1% godišnje), zatim u kategorijama rekreacije i kulture (+0,8%) te pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva (+0,4%). S druge strane, snažniji rast cijena na godišnjoj razini obuzdan je padom prosječnih cijena u kategoriji stanovanje, voda, električna energija i ostala goriva čije su cijene usluga u prosjeku niže za 2,7% na godišnjoj razini te u kategoriji komunikacija gdje je zabilježen godišnji pad od 3,2%.
"Promatrajući kretanje potrošačkih cijena po posebnim skupinama, cijene ukupnih dobara u travnju su porasle su za 2,1% godišnje dok su cijene usluga u sastavu košarice potrošačkih cijena zabilježile pad od 0,2% u odnosu na isti mjesec lani. Pri tome su cijene energije te cijene hrane, pića i duhana (koje u strukturi potrošačke košarice čine gotovo 50%) zabilježile godišnji rast od 1,1% odnosno 3,4% dok su ukupne potrošačke cijene kada isključimo energiju i hranu zabilježile blaži godišnji rast po stopi od 0,6%. Više stope rasta potrošačkih cijena ponajviše su rezultat jačanja uvezenih inflatornih pritisaka koje, za razliku od prethodne tri godine, sada donose pritisak na rast cijena na domaćem tržištu. Blagi poticaj višim cijenama dolazit će i u nastavku godine od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prije svega s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina, a dijelom bi mogao proizići iz učinaka porezne reforme (rasta PDV-a na određene usluge i trošarina) te učinka baznog razdoblja. Manjim dijelom poticaj rastu cijena potrošačkih dobara i usluga dolazit će i od rasta domaće potražnje", objavili su RBA analitičari.
