Menu
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, u prošloj je godini ostvaren rast BDP-a od 2,9% što je najviša stopa rasta od 2007. godine. Osim što takav rast predstavlja nastavak pozitivnog trenda započetog u prošloj godini i pokazuje da je Hrvatska u fazi oporavka, pokazuje i relativno dobra kretanja u usporedbi s međunarodnim okruženjem...
Naime, Hrvatska je bila među devet članica Europske unije koje su u prošloj godini ostvarile najveći rast BDP-a, uslijed čega je, nakon sedam godina udaljavanja, došlo do laganog približavanja prosječnoj razini razvijenosti EU. Sve to treba promatrati i u kontekstu globalnih kretanja gdje je zabilježeno lagano usporavanje rasta globalnog gospodarstva te usporavanje globalne robne razmjene roba i usluga, a blago je usporen i rast na razini cijele Europske unije. Time je ostvareno dinamiziranje rasta u Hrvatskoj još značajnije.
Ipak, treba napomenuti da je ovakav rast ostvaren uz povoljne vanjske čimbenike. Prije svega je to daljnji rast Europske unije, najvažnijeg tržišta za robe i usluge iz Hrvatske, zatim globalno niske kamate te zadržavanje cijena energenata i dijela sirovina na niskoj razini. Hrvatskoj je pomogla i nesigurnost pojedinih turističkih destinacija koja je povećala broj turista na Jadranu, a povoljni efekti pristupanja Europskoj uniji i nadalje su djelovali na kretanje izvoza. Pored toga, relativno visoka stopa rasta omogućena je i niskom razinom gospodarske aktivnosti kao posljedicom snažnog utjecaja krize, odnosno niskom bazom. Tako je unatoč ostvarenom rastu realna razina BDP-a u 2016. i dalje bila oko 8,4% niža nego u pretkriznoj 2008. godini.
U takvim uvjetima najveći utjecaj na rast u Hrvatskoj i dalje je imao izvoz roba i usluga čija je dinamika usporena u odnosu na prethodne dvije godine, ali je rast i dalje bio znatan. Pritom je izraženiji rast zabilježen kod robnog izvoza, iako je na dobre rezultate izvoza usluga presudno utjecala još jedna rekordna turistička sezona. Snažan utjecaj na ostvareni rast BDP imao je i daljnji oporavak osobne potrošnje, kategorije s najvećim udjelom u njegovoj strukturi. Ta kategorija potrošnje je nakon dužeg razdoblja pada započetog 2009. godine u 2015. godini povećana za 1,2%, u prošloj godini za znatnih 3,3%, ali je njezina realna vrijednosti i dalje bila približno 10,6% manja nego u pretkriznoj 2008. Ipak treba napomenuti da je rast osobne potrošnje ostvaren na realnijim temeljima nego u razdoblju prije krize, jer se odvijao u uvjetima kreditnog razduživanja stanovništva i tek bi u narednim godinama ponovo mogao biti znatnije podržan većom kreditnom aktivnosti. Ne treba zanemariti ni ostvareni porast vrijednosti investicija u fiksni kapital čija je stopa od 4,6%, podržana korištenjem sredstava iz europskih fondova i oporavkom sklonosti investiranju, bila najviša od 2008. godine.
Kako je rasla potražnja, tako je povećana i proizvodnja roba i usluga. Rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je kod svih grupa djelatnosti u proizvodnoj strukturi BDP-a, a najveći rast, odnosno najveći utjecaj na ukupan BDP imala je prerađivačka industrija. Povećana potražnja ipak nije utjecala samo na proizvodnju nego i na povećanu vrijednost uvoza roba i usluga čiji je realni rast na godišnjoj razini iznosio 7,3%.
Aktualni podaci za četvrti kvartal pokazuju da je on donio tek manje ubrzavanje dinamike rasta. Naime, rast BDP-a je u prva tri kvartala iznosio 2,8%, a u četvrtom je ostvaren rast od 3,4%. Najveći utjecaj na takvo ubrzavanje dinamike rasta imao je robni izvoz čija je stopa sa 6,0% u prva tri kvartala povećana na 12,4% u četvrtom. Međutim, tek će statistika robne razmjene za prosinac otkriti koja je izvozna djelatnost najviše utjecala na takva kretanja.
Komentar predsjednika HGK Luke Burilovića o prvim procjenama BDP-a za 2016.: "Rast BDP-a posljedica je prije svega povećanog izvoza roba i usluga, poboljšanog poslovnog okruženja te povoljnijih globalnih uvjeta. Nastavak rasta upućuje na gospodarski oporavak i imamo razloga za zadovoljstvo, no moramo biti još ambiciozniji."
