Vanjskotrgovinski deficit povećan za 2,2 milijarde kuna

I nakon objave podataka za studeni prošle godine, može se zaključiti da je robnu razmjenu u prošloj godini obilježavala prilična stabilnost, odnosno relativno male promjene u kumulativnim stopama rasta na godišnjoj razini. To se odnosilo i na izvoz i na uvoz, pa i na robni deficit u drugoj polovini godine...

U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci izvoz je na godišnjoj razini povećan za 3,6%, pri čemu je najveći utjecaj na njegov rast imao izvoz farmaceutskih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda, proizvoda prehrambene industrije te izvoz električne opreme. Izvoz prerađivačke industrije ukupno je povećan za 4,8%. Međutim, izvoz nekih značajnih izvoznih grana istodobno je smanjen, pri čemu je najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen kod kemikalija i kemijskih proizvoda, naftnih derivata i brodova. Na takvo kretanje izvoza ovih, ali i više drugih djelatnosti, dijelom je utjecao pad globalnih cijena sirove nafte i drugih sirovina, a dijelom smanjena inozemna potražnja pa time i smanjene isporuke.

Vrijednost uvoza je istodobno bila 3,9% veća nego u jedanaest mjeseci 2015. godine, odnosno za 5,0 milijardi kuna veća. Najveći rast zabilježen je kod različitih strojeva i uređaja koji uključuju i strojeve za proizvodnju i uređaja za kućanstvo. Slijedio je porast vrijednosti uvoza motornih vozila te farmaceutskih proizvoda. Kao i kod izvoza, u djelatnostima snažno povezanima s kretanjem cijene nafte došlo je do znatnog pada vrijednosti uvoza pa je uvoz naftnih derivata smanjen za 1,5 milijardi kuna, a uvoz kod rudarstva i vađenja za 1,6 milijardi kuna. Drugim riječima, da nije nastavljen pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, za jedanaest prošlogodišnjih mjeseci približno 20%, rast uvoza bio bi izraženiji, pa bi i pored nešto većeg rasta izvoza došlo do još izraženijeg povećanja robnog deficita. Ovako je deficit na godišnjoj razini povećan za 4,4%, odnosno za 2,2 milijarde kuna. Takav trend bio je očekivan u uvjetima oporavka domaće potražnje i također je jedan od znakova oporavka potrošnje i proizvodnje roba i usluga, stoji u zaključku analize iz HGK.