Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem listopada prošle godine ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) spustio se na 287,4 mlrd. kuna. Uz mjesečni pad od 1,7 mlrd. kuna (0,6%) u listopadu je javni dug i osmi mjesec zaredom zabilježio pad na godišnjoj razini (za 724 mil. kuna odnosno 0,3%). Tijekom prvih deset mjeseci prošle godine, zamijećeno je smanjenje duga opće države za gotovo 2,2 mlrd. kuna, što je 0,7% niže u odnosu na kraj 2015...
Iznadočekivani fiskalni rezultati ostvareni u 2016. godini (snažno pogurnuti rekordnom turističkom sezonom te značajno nižim javnim rashodima) u konačnici su rezultirali i smanjenim potrebama države za zaduživanjem. Osim toga, nakon prošlogodišnjeg odgođenog plasmana euroobveznice na inozemnom financijskom tržištu, došlo je i do zamjetne promjene u strukturi financiranja javnog duga. Tako je krajem listopada vanjska komponenta javnog duga (108,6 mlrd. kuna) zabilježila pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 1,1% odnosno 7,9%. Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem financijskom tržištu u uvjetima visoke likvidnosti (dodatno podržani ekspanzivnim mjerama središnje banke) poticajno su djelovali na zaduživanje države na domaćem tržištu. Posljedično, unutarnja komponenta javnog duga krajem listopada 2016. iznosila je 179,2 mlrd. kuna. Premda je na mjesečnoj razini zabilježila pad (za 478 mil. kuna ili 0,3%), na godišnjoj razini je unutarnji dug države značajno porastao (za 8,6 mlrd. kuna ili 5,1%). Posljedično je udio unutarnje komponente u ukupnom javnom dugu povećan s 59,2% (koliko je iznosio koncem 2015.) na 62,2% koncem listopada 2016.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem prošlogodišnjeg listopada javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 168,4 mlrd. kuna čineći udio od 58,6% u ukupnom javnom dugu. U odnosu na kraj prošle godine, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je porastao za 5,9 mlrd. kuna (3,6%). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 17,7 mlrd. kuna čineći udio od 6,2% u ukupnom javnom dugu (6,1% niže u odnosu na kraj 2015.). Istovremeno su državne obveze po kreditima iznosile 101,7 mlrd. kuna zabilježivši pad od gotovo 6,9 mlrd. kuna u odnosu na kraj prošle godine (6,3%). Uz istovremeni rast udjela kunskih dužničkih instrumenata potonje potvrđuje i pozitivnu promjenu u pogledu produljenja ročnosti javnog duga.
"Obzirom na valutnu strukturu javnog duga, aprecijacijski pritisci na kunu dodatno su pridonijeli nižem javnom dugu iskazanom u kunama (srednji devizni tečaj EUR/HRK koncem listopada prošle godine zabilježio je godišnji pad od 1,4%). Obzirom na očekivani gospodarski rast, te uz postignutu fiskalnu konsolidaciju u prošloj godini, nadolazeći podaci mogli bi pokazati da će koncem 2016. godine udio javnog duga u BDP-u biti niži u odnosu na 2015", poručuju RBA analitičari.
