Menu
S posljednjim podacima HZZ-a o broju nezaposlenih osoba u prosincu prošle godine zaokružena je statistika za cijelu 2016. godinu. Očekivano, na mjesečnoj razini je došlo do pogoršanja pokazatelja nezaposlenosti, štoviše mjesečni priljev broja nezaposlenih osoba u prosincu 2016. bio je razmjerno viši (za 3.539 osoba) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tako je u prosincu prošle godine ukupan broj nezaposlenih iznosio 236.617 što je 4.350 osoba više u odnosu na studeni (mjesečni rast 1,9%). Istovremeno, na godišnjoj razini je nastavljen trend pada broja nezaposlenih osoba koji datira od travnja 2014. godine. Naime, u prosincu je zabilježeno 48.851 nezaposlenih osoba manje nego u istom mjesecu 2015. (godišnji pad od 17,1%)...
Prosječan broj nezaposlenih osoba na razini cijele 2016. godine iznosio je 241.860 što je za oko 44 tisuće manje u odnosu na 2015. godinu (prosječan godišnji pad broja nezaposlenih osoba za 15,4%). Potonje je utjecalo i na smanjenje prosječne stope registrirane nezaposlenosti, što bi moglo biti potvrđeno i s nadolazećim preliminarnim podacima za prosinac čija je objava prema kalendaru DZS-a najavljena za sljedeći tjedan. Uz očekivanu mjesečnu stopu nezaposlenosti od 14,7% u prosincu, na razini cijele 2016. godine prosječna stopa nezaposlenosti mogla bi biti niža za 2 postotna boda u odnosu na 2015. godinu.
Međutim, važno je naglasiti da smanjenje broja nezaposlenih osoba (i stope nezaposlenosti) nije isključivo odraz poželjnih kretanja na tržištu rada (poput rasta zapošljavanja). Primjerice, na to ukazuju i posljednji HZZ-ovi podaci koji potvrđuju ozbiljne strukturne i demografske probleme. Tako je samo u prošloj godini ukupan broj izišlih iz evidencije nezaposlenih radi zapošljavanja u inozemstvu dosegnuo 4.887 što je za 2,5% više u usporedbi s 2015. godinom. Osim toga, posljedično razmjerno snažnijem smanjenju broja nezaposlenih u odnosu na relativno slabiji porast broja zaposlenih, dolazi do nepovoljnog trenda u kretanju radno aktivnog stanovništva, na što upozoravaju i posljednji podaci DZS-a (u trećem prošlogodišnjem tromjesečju radno sposobno stanovništvo spustilo se na nove rekordno niske razine, nastavljajući trend kontinuiranog opadanja koje datira od 2009. godine).
"Naposljetku, važno je istaknuti da je glavni pokazatelj na tržištu rada na razini Europske unije stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (koja je definirana kao udio zaposlenih u stanovništvu). Tako se prema posljednje dostupnim podacima Eurostata za drugo tromjesečje 2016. godine (prema ILO metodologiji), Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 61,8% nalazi samom začelju zemalja EU, odmah iza Grčke koja ima najnižu stopu zaposlenosti", objavili su RBA analitičari.
