Menu
Poljske banke moraju računati s gubicima zbog kredita u švicarskim francima. Jer sudovi sve češće presuđuju u korist dužnika. Neki klijenti uopće ne moraju plaćati kamate nego samo vratiti glavnicu...
Ovako ili slično odigralo se na stotine tisuća priča u zemljama istočne i jugoistočne Europe. 2008. godine, nešto prije izbijanja financijske krize, Barbara i Piotr Husiew su hipotekarnim kreditom u švicarskim francima kupili dugo priželjkivani stan u predgrađu Varšave. Njihov 14-godišnji sin je konačno dobio vlastitu sobu, tečaj franka je bio stabilan i Husiewi su - oboje su namještenici u jednoj zaštitarskoj tvrtci - zarađivali dovoljno za otplatu kredita. Mjesečna rata je iznosila preračunato oko 500 švicarskih franaka.
A onda je došla financijska kriza. Švicarski franak je postao mnogo skuplji. Stan od 57 četvornih metara postao je noćna mora. Za nekoliko mjeseci Husiewi su živjeli ispod egzistencijalnog minimuma, a onda je otac obitelji počinio samoubojstvo.
Udovica je pokušala promijeniti uvjete kredita. "Kao prosjakinja sam tada pokušavala ponovo pregovarati o ugovoru", kaže Barbara Husiew. Ali, nije uspjela. Nakon nekog vremena je našla novi posao pa je mogla plaćati mjesečnu ratu kredita od oko 500 švicarskih franaka. Nakon što je 2015. tečaj švicarskog franka oslobođen vezanosti na euro, njegov tečaj u odnosu na poljski zloty je ponovo počeo rasti. Tko je zarađivao u poljskoj valuti, a morao vraćati kredit u švicarskim francima, plaćao je dvostruko. Tako su Husiewi godinama vraćali kredit, a da se njihovo zaduženje nije smanjivalo.
U Poljskoj, koja ima oko 39 milijuna stanovnika, time je pogođeno oko 700.000 građana. Ali, i u drugim zemljama istočne i jugoistočne Europe su krediti u švicarskim francima bili popularni. Tako je u Hrvatskoj, s oko 4,2 milijuna stanovnika, oko 60.000 ljudi uzelo takve kredite u švicarskim francima. Kratko prije izbora 2015. tadašnja vlada je popustila pod pritiskom građana i donijela zakon o prisilnoj konverziji kredita iz švicarskih franaka u hrvatske kune. Za banke, koje su gotovo bez iznimke u stranom vlasništvu, to je značilo velik gubitak. One se do danas tomu opiru pa provedba konverzije ide vrlo sporo.
I u Poljskoj je sadašnji predsjednik Andrzej Duda u kampanji za predsjedničke izbore 2015. kredite u švicarskim francima proglasio "šefovom stvari". Ako pobijedi najavljivao je konverziju kredita u poljsku valutu. Ali, kad je preuzeo predsjedničku dužnost nije mogao ispuniti obećanje. Sad se Duda u jednom televizijskom intervjuu ispričao zbog neispunjenog obećanja.
"Prevarili su nas. Najprije su nas banke izigrale, a sad i predsjednik", komentirao je Pawel Nogal iz udruge "Stop nepravdi banaka". On i brojne druge "žrtve franka" već godinama se bore za pravednu raspodjelu tereta kredita. Na internetskim stranicama udruge mogu se pročitati stotine primjera koji bi trebali ohrabriti pogođene.
S obzirom da poljska politika nije pomogla, brojne žrtve su se udružile i udruge i skupine za podnošenje tužbi. U međuvremenu su sudovi u više stotina slučajeva odlučili u njihovu korist i "korigirali" postojeće ugovore. Nekad su naredili novo računanje kamata, jer su smatrali da izračun nije dovoljno jasan, nekad su kritizirali banke da su na klijente s malo kapitala potpuno svalili rizik kredita. Neki krediti su nanovo obračunati.
Nedavno su sudovi otišli još dalje i donijeli presudnu odluku. Umjesto popravljanja pojedinih točaka čitavi kreditni ugovori su proglašeni ništavnim. Konkretno je odlučeno da se kod takozvanog kredita u švicarskim francima radi o "beskamatnoj posudbi u zlotyjima, a ne o kamatnim kreditima u švicarskoj valuti". Jer, banke nisu klijentima isplaćivale švicarske franke, kaže se u obrazloženju. Za jednu ženu to konkretno znači da samo mora vratiti novac isplaćen u zlotyjima i to bez kamata jer su one, kaže se u presudi, obračunate "prema nejasnim parametrima" i jer ugovor o kreditu sadrži nedopustive odredbe.
Ovo pravno poimanje u međuvremenu su preuzele dvije važne instance: ombudsman za financije i ombudsman za potrošače. To je presudno za pozitivan zaokret, smatra Barbara Husiew, koja je u međuvremenu aktivna i u udruzi "Stop nepravdi banaka". Stajalište ombudsmana nije obvezujuće za pravosuđe, ali ono ga ne može ni jednostavno ignorirati.
Stručnjaci polaze od toga da će dva slučaja u kojima su kreditni ugovori proglašeni ništavnim sve više pravnika preuzimati kao mjerodavne. Tako misli i Tomasz Konieczny, odvjetnik iz Poznana, koji je već dobio više sudskih postupaka protiv banaka u slučajevima kredita u francima. Njegove kolege su upravo pokrenule skupnu tužbu s više od 4.000 pogođenih osoba. "2016. je bila dobra godina, nove presude daju nadu", kaže on u razgovoru za DW.
Ako tužba bude uspješna kroz sve instance, bankama se loše piše. Neke se očito već pripremaju za takav ishod. Primjerice "mBank", koja 70 posto pripada njemačkoj Commerzbank. Ona je dala osobito puno kredita uz problematične uvjete, ali tamo ne vlada uzbuđenje. Glasnogovornik te banke Krzysztof Olszewski u razgovoru za DW kaže da "mBank poštuje sudske odluke". "Samo oko četiri posto naših klijenata ima problema s vraćanjem kredita", dodaje on.
Ako prevlada ovakvo sudsko tumačenje, vjerojatno će puno više klijenata zahtijevati novi izračun njihovih kredita. Svaki četvrti hipotekarni kredit u Poljskoj trenutno je u švicarskim francima - samo je u Austriji više takvih kredita. S obzirom da je ukupna vrijednost tih kredita oko 34 milijarde eura, to bi banke moglo skupo stajati.
Izvor: DW
