Menu
Ove nedjelje obilježava se 15. godišnjica pristupanja Kine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. To je ujedno i rok da se Kinu počne tretirati kao tržišno gospodarstvo u trgovačkim sporovima u okviru pravila Svjetske trgovinske organizacije, s okončavanjem tzv. ''pristupa surogat zemlje''...
No, rastući protekcionizam u Europskoj uniji baca sjenu na dodjelu statusa tržišnog gospodarstva Kini.
Međutim, kako ističe europski ekonomski promatrač Bernard De Wit, protekcionizam ne može biti dobar izbor.
Kao uvjet za primanje u Svjetsku trgovinsku organizaciju, Kina je 2001. pristala da je ostali članovi tretiraju kao ''netržišno gospodarstvo'' tijekom narednih 15 godina, odnosno zaključno s 11. prosinca 2016.
To je trgovinskim partnerima dalo prednost korištenja ''cijene treće zemlje'' kako bi ocijenili je li Kina prodavala svoju robu ispod tržišne vrijednost te je relativno olakšalo uvođenje antidampinških potraživanja prema najmnogoljudnijoj zemlji svijeta.
Takav status, koji ističe u nedjelju, zahtijeva od članica WTO-a da prestanu sa korištenjem ''sustava surogat zemlje''.
No prošlog mjeseca Europska komisija je predstavila svoj dugo očekivani prijedlog nove metodologije oko antidampinških istraga, očito povezane s predviđenim istekom tekućeg ''statusa netržišnog'' odnosa prema trećim zemljama, uključujući i Kinu.
Ukoliko se ta metodologija odobri, to će osigurati da arsenal trgovinske obrane Unije zadrži istu razinu zaštite.
U razgovoru za China Radio International, Bernard De Wit, koji je inače dio Poslovnog i komercijalnog vijeća Belgije i Kine (BCECC), predložio je da EU ispuni svoju obvezu.
''Rekao bih da pravno gledano imate obvezu potpisati i ponašati se normalno u postupku dodijele tog statusa Kini. No, politički gledano, mi ćemo morati svjedočiti ne toliko jednostavnom putu jer gospodarstvo u nekim zemlje ne ide tako dobro.''
Prijedlog Europske komisije je došao samo nekoliko mjeseci nakon što je Europski parlament objavio rezolucijom da višak proizvodnih kapaciteta i jeftini izvoz iz Kine štete stopi zaposlenosti u EU, pozivajući pritom kako se Kini ne bi smio odobriti status tržišnog gospodarstva.
De Wit ističe kako rastući protekcionizam predstavlja prijetnju za gospodarsku globalizaciju te da su neka kineska poduzeća u Europi zaista postala žrtve tog trenda.
''Ljudi ne vide da kada kineska tvrtka uspostavlja svoju inozmenu podružnicu to znači da će osigurati nova radna mjesta. Umjesto toga, oni vide natjecanje, a to stvara poteškoće. To stvara bijes i s time se nije lako nositi.''
On je nadalje upozorio kako je će biti opasno i za EU ukoliko se okrene protekcionizmu.
''Mislim da su antidampinške mjere u početku bile čisto tehničke mjere, no sada su političke. Sada to sve postaje ispolitizirano. Mi bi smo trebali izbjegavati odlaziti predaleko u tim mjerama.''
Kina je drugi najveći trgovinski partner EU uz svakodnevnu bilateralnu trgovinu veću od 1 milijarde eura, odnosno oko 1,13 milijarde američkih dolara.
De Wit također sugerira kako bi dvije strane trebale poboljšati komunikaciju oko tog pitanja.
''Osobno mislim da bismo trebali poticati ugovor s Kinom što je ujedno i bolje za širu sliku, a ne da svaka zemlja ide odvojeno. Tu svi gubimo.''
Do sada je više od 80 članova WTO-a, uključujući Australiju, Novi Zeland i Švicarsku, odustalo od pristupa tzv. ''surogat države'' prema Kini.
Peking je također pozvao Bruxelles da se pravodobno i strogo drži ispunjavanje svoje obveze bez dodatnih uvjeta, prenosi CRI.
