Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni dug opće države (iskazan prema metodologiji ESA 2010) krajem srpnja ove godine iznosio je 288,9 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini javni je dug porastao za 3,2 milijardi kuna (1,1%) kao posljedica lokalnog izdanja državne obveznice u iznosu od 6 mlrd. kuna čija je veličina izdanja premašila iznos srpanjskog dospijeća obveznice (3,5 mlrd. kuna). Na godišnjoj razini je i peti mjesec zaredom zabilježen pad javnog duga. Tako je u odnosu na lanjski srpanj niži za 4,6 mlrd. kuna odnosno 1,6%. Tijekom prvih sedam mjeseci ukupni javni dug se smanjio za 712 mil. kuna tj. za 0,2% je niži u odnosu na prosinac prošle godine...
Zamjetnom godišnjem padu javnog duga tijekom proteklih pet mjeseci svakako je doprinijelo smanjenje proračunskog manjka, a poboljšani fiskalni pokazatelji podržani su i solidnim ostvarenjima u
Godišnjem padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga koja je krajem srpnja iznosila 111,6 mlrd. kuna (s udjelom od 39% u ukupnom javnom dugu). Premda je na mjesečnoj razini inozemni javni dug u srpnju zabilježio rast od 133 mil. kuna (0,1%) na godišnjoj razini je niži za gotovo 8,9 mlrd. kuna (7,4%). Također, tijekom prvih sedam mjeseci inozemni javni dug se smanjio za 6,5 mlrd. kuna (u odnosu na prosinac prošle godine niži je za 5,5%). S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga je koncem promatranog mjeseca iznosila 177,5 mlrd. kuna te je zabilježila mjesečni rast od preko 3 mlrd. kuna (1,8%). Na godišnjoj razini unutarnji dug je viši za 4,3 mlrd. kuna (2,5%). Nakon odgođenog zaduživanja na inozemnom tržištu, ne iznenađuje rast unutarnje komponente javnog duga koja je u odnosu na kraj prošle godine veća za 5,8 mlrd. kuna ili 3,4%.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem srpnja je javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio 165,7 mlrd. kuna čineći udio na 57,3% u ukupnom javnom dugu. U odnosu na kraj prošle godine, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je porastao za 3,2 mlrd. kuna (2%). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 17,8 mlrd. kuna čineći udio od 6,2% u ukupnom javnom dugu. Istovremeno su državne obveze po kreditima iznosile 105,7 mlrd. kuna zabilježivši pad od 2,8 mlrd. kuna u odnosu na kraj prošle godine (2,6%).
U kolovozu očekujemo nastavak rasta javnog duga na mjesečnoj razini obzirom da je početkom promatranog mjeseca Ministarstvo financija izdalo 1,5 mlrd. eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 455 dana. Uz predviđeni oporavak gospodarstva te povoljnije uvjete zaduživanja na financijskim tržištima, do kraja godine očekujemo stabilizaciju javnog duga, ne isključujući i mogući blagi pad njegovog udjela u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu. Pritom je važno naglasiti da je 2017. godina značajnih dospijeća, što iziskuje aktivno zauzimanje u okviru fiskalne strategije, implicirajući na življu aktivnost države na primarnom tržištu već tijekom prvog tromjesečja iduće godine.
"Stoga će nadolazeća revizija ocjene kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencije Moody's (koja je prema kalendaru rejting agencije na rasporedu u petak) zasigurno biti u fokusu tjedna. Prema našim očekivanjima, bolji fiskalni pokazatelji uz stabilnije političko okruženje doprinijet će zadržavanju rejtinga na razini Ba2. Ipak, promjena izgleda iz negativnih u stabilne svakako će ovisiti o ocjeni agencije je li nova Vlada spremna i sposobna na nastavak provedbi reformi. Ključan čimbenik u ocjeni provedbi reformskih mjera nedvojbeno će biti prijedlog proračuna za 2017. godinu koji bi u konačnici trebao težiti poboljšanju rejtinga čime bi se smanjili troškovi financiranja javnog duga", objavili su RBA analitičari.
