Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem rujna iznosila je 260,7 mlrd. kuna čime je potvrđen trend godišnjeg pada kredita koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine. Tako su u odnosu na lanjski rujan ukupni krediti niži za 17,9 mlrd. kuna ili 6,4% godišnje. U promatranom mjesecu je nastavljen pad ukupnih kredita i na mjesečnoj razini koji je prisutan (s tek jednom iznimkom u svibnju) od listopada 2015. U odnosu na kolovoz, ukupni krediti su niži za 1,5 mlrd. kuna (0,6%) dok je u usporedbi s prosincem prošle godine zabilježen njihov pad za 13,7 mlrd. kuna (5%)...
Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava čiji su krediti koncem rujna iznosili 117,5 mlrd. kuna. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast od 351 mil. kuna (0,3%), na godišnjoj razini je nastavljeno razduživanje sektora stanovništva koje je neprekidno prisutno od sredine prošle godine. Tako su u odnosu na lanjski rujan ukupni krediti kućanstvima niži za 8,5 mlrd. kuna (godišnji pad od 6,7%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima niži su za gotovo 7 mlrd. kuna ili 5,6% te u strukturi ukupnih kredita čine udio od preko 45%.
Promatrajući prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 85,3 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini su zabilježili pad od 224 mil. kuna (0,3%) dok su na godišnjoj razini potvrdili trend pada koji datira od sredine 2012. (niži su za 4,4 mlrd. kuna odnosno 4,9%).U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima niži su za gotovo 2 mlrd. kuna odnosno 2,2%.
Čineći udio od preko 19% u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su krajem rujna iznosili 49,3 mlrd. kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (3,3% odnosno 8%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti središnjoj državi niži su za 4 mlrd. kuna (-7,6%). Potonje je podržano fiskalnim poboljšanjima tj. smanjenjem proračunskog deficita koje je razvidno iz podataka Ministarstva financija za prvih osam mjeseci ove godine.
Obzirom da se krajem promatranog mjeseca gotovo 66% ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 1,6% odnosno 1,2%).
"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskom gospodarskom aktivnošću. No obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, i u nastavku godine očekujemo veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", objavili su RBA analitičari.
