Pad javnog duga opće države na 288,9 milijardi kuna

Javni dug opće države u srpnju je iznosio 288,9 milijardi kuna, što je pad za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6 posto prema srpnju lani, pa je pad javnog duga na godišnjoj razini nastavljen četvrti mjesec zaredom, izvijestili su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK)...

I dok je na godišnjoj razini javni dug pao, na mjesečnoj je razini povećan za 3,2 milijarde kuna, navodi se u osvrtu analitičara HGK na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke.

Porast javnog duga u srpnju na mjesečnoj razini gotovo u cijelosti je rezultat povećanja unutarnjega duga opće države - za 3,1 milijardu kuna - što je posljedica izdavanja državne obveznice u iznosu od šest milijardi kuna na domaćem tržištu, navodi se u analizi.

Istodobno je razina inozemnoga duga povećana za 132,6 milijuna kuna, pri čemu je dug na temelju izdanih obveznica smanjen za 1,3 milijarde kuna, ali je istodobno kreditni dug povećan za 1,5 milijardi kuna.

Iz HGK napominju kako uspostava gospodarskoga rasta i stoga povećani proračunski prihodi uz kontrolu proračunskih rashoda, umanjuju proračunski manjak i potrebu za zaduživanjem, što uz niže troškove zaduživanja pri provedbi ekspanzivne monetarne politike u nas i u okruženju povoljno utječe na dinamiku kretanja javnoga duga i na njegov udio u BDP-u.

Tako je na kraju prvog polugodišta ove godine udio javnoga duga u BDP-u iznosio 84,5 posto, što je 2,1 postotni bod manje nego na kraju prošle godine.

U prvih sedam mjeseci ove godine razina je javnoga duga ukupno smanjena za 711,8 milijuna kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 5,8 milijardi kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 6,5 milijardi kuna.

Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica, za 9,3 milijarde kuna, dok je stanje kreditnoga duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 2,5, odnosno milijardu kuna.

Snažnija orijentacija države na financiranje na domaćem financijskom tržištu povezana je s privremenim odustajanjem od izdavanja inozemne obveznice u okolnostima niskoga kreditnog rejtinga i stoga trenutno nepovoljnih troškova financiranja, navode iz HGK.