Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem kolovoza iznosila je 262,3 mlrd. kuna čime je potvrđen trend godišnjeg pada kredita koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine. Tako su u odnosu na lanjski kolovoz ukupni krediti niži za 16,2 mlrd. kuna ili 5,8% godišnje. U promatranom mjesecu je nastavljen pad ukupnih kredita i na mjesečnoj razini koji je prisutan (s tek jednom iznimkom u svibnju) od listopada 2015. godine. U odnosu na srpanj, ukupni krediti su niži za 1,2 mlrd. kuna (0,5%) dok je u usporedbi s prosincem prošle godine zabilježen njihov pad za 12,2 mlrd. kuna (4,4%)...
Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije, tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava čiji su krediti koncem kolovoza iznosili 117,2 mlrd. kuna. Uz mjesečni pad 352 mil. kuna (0,3%) vidljiv je i nastavak razduživanja sektora stanovništva na godišnjoj razini koje je neprekidno prisutno od sredine prošle godine. Tako su u odnosu na lanjski kolovoz ukupni krediti kućanstvima niži za 8,4 mlrd. kuna (godišnji pad od 6,7%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima niži su za 7,3 mlrd. kuna ili 5,9% te u strukturi ukupnih kredita čine udio od 44,7%.
Promatrajući prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 85,6 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini su zabilježili pad od 562 mil. kuna (0,7%) dok su na godišnjoj razini potvrdili trend pada koji datira od sredine 2012. (niži su za 4,1 mlrd. kuna odnosno 4,5%).U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima niži su za 1,7 mlrd. kuna ili 2%.
Čineći udio od preko 19% u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su krajem kolovoza iznosili 51 mlrd. kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (0,5% odnosno 5,2%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti središnjoj državi niži su za gotovo 2,4 mlrd. kuna (-4,5%).
Obzirom da se krajem promatranog mjeseca preko 66% ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,9% odnosno 1,7%).
"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskom gospodarskom aktivnošću. No obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast blagi potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", komentirali su RBA analitičari.
