Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni dug opće države (iskazan prema metodologiji ESA 2010) krajem drugog tromjesečja ove godine iznosio je 285,7 mlrd. kuna spustivši svoj udio u BDP-u na 84,5% što je 2,2 postotna boda niže u odnosu na kraj 2015. godine...
Premda je na mjesečnoj razini ukupni javni dug u lipnju porastao za oko 600 milijuna kuna (0,2%), na godišnjoj razini je i četvrti mjesec zaredom zabilježen njegov pad. Tako je u odnosu na lanjski lipanj niži za 1,7 mlrd. kuna odnosno 0,6%. Tijekom prvih šest mjeseci javni dug se smanjio za preko 3,9 mlrd. kuna (za 1,3% je niži u odnosu na prosinac prošle godine). Zamjetnom smanjenju javnog duga u prvoj polovici ove godine doprinijelo je nekoliko ključnih čimbenika. Naime, tijekom prvog tromjesečja, u razdoblju privremenog financiranja, zakonski je bilo ograničeno stvaranje novih obveza, nakon čega je uslijedilo i razdoblje tehničke Vlade u kojem je ponovno izostala veća proračunska potrošnja (prvenstveno kroz kapitalne investicije). Posljedično, fiskalni pokazatelji su se poboljšali, snažno poduprti i odličnom turističkom predsezonom koja se pozitivno odrazila na prihodovnu stranu proračuna. Također, posljednji podaci HNB-a pokazuju da je država koristila sredstva depozita s računa HNB-a što je utjecalo na razmjerno manje potrebe za novim zaduženjima. Tako su krajem lipnja depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti bili za preko 2,7 mlrd. niži u odnosu na kraj prošle godine. Nižem javnom dugu (obzirom na valutnu strukturu) pridonijelo je i jačanje kune u odnosu na euro: srednji devizni tečaj EUR/HRK krajem lipnja bio je niži za 0,9% godišnje.
Godišnjem padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga koja je krajem lipnja iznosila 111,5 mlrd. kuna (s udjelom od 39% u ukupnom javnom dugu). Premda je na mjesečnoj razini inozemni javni dug u lipnju zabilježio rast od 588 mil. kuna (0,5%) na godišnjoj razini je niži za preko 9,6 mlrd. kuna (7,9%). Također, tijekom prvih šest mjeseci inozemni javni dug se smanjio za 6,6 mlrd. kuna (u odnosu na prosinac prošle godine niži je za 5,6%). S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga je koncem lipnja iznosila 174,4 mlrd. kuna, zabilježivši mjesečnu stagnaciju, uz istovremeni rast za gotovo 8 mlrd. kuna na godišnjoj razini (4,8%). Nakon odgođenog zaduživanja na inozemnom tržištu, ne iznenađuje rast unutarnje komponente javnog duga koja je u odnosu na kraj prošle godine veća za 2,7 mlrd. kuna ili 1,6%.
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem prvog polugodišta je javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio 164,3 mlrd. kuna povećavši svoj udio na 57,5% u ukupnom javnom dugu. U odnosu na kraj prošle godine, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je porastao za 1,8 mlrd. kuna (1,1%). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica smanjio se na 17,8 mlrd. kuna čineći udio od 6,2% u ukupnom javnom dugu. Istovremeno su državne obveze po kreditima iznosile 103,9 mlrd. kuna zabilježivši pad od 4,6 mlrd. kuna u odnosu na kraj prošle godine (4,2%).
"Uz predviđeni oporavak gospodarstva te povoljnije uvjete zaduživanja na financijskim tržištima, do kraja godine očekujemo stabilizaciju javnog duga, ne isključujući i mogući blagi pad njegovog udjela u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu. Pritom je važno naglasiti da je već sljedeća fiskalna godina zahtjevna u pogledu visine dospijeća državnog duga pri čemu osim jednog domaćeg izdanja (5,5 mlrd. kuna u veljači) u prvoj polovici godine dospijeva i dolarska euroobveznica (u travnju u vrijednosti od 1,5 mlrd. dolara). Međutim ne sumnjamo da će država uredno servisirati svoje obveze, a uz visoku likvidnost, okruženje niskih kamatnih stopa, gospodarski rast te povoljnije fiskalne pokazatelje trošak refinanciranja trebao bi biti niži. Potrebno je ipak naglasiti da to nikako ne umanjuje važnost strukturnih reformi ključnih za dugoročnu održivost javnih financija", objavili su RBA analitičari.
