Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem lipnja iznosila je 267,7 mlrd. kuna čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita (za 13,4 mlrd. kuna ili 4,8%) koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine. S druge strane, nakon blagog rasta u svibnju, u lipnju je na mjesečnoj razini ponovo zabilježena negativna stopa rasta ukupnih kredita (pad za 2 mlrd. kuna ili 0,8%) dok su u odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti niži za 9,7 mlrd. kuna (3,5%)...
Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji je u promatranom mjesecu zabilježio snažan godišnji pad kredita od 9,4 mlrd. kuna odnosno 7,4% (na godišnjoj razini je razduživanje sektora stanovništva prisutno već dvanaesti mjesec zaredom). Inače, krediti kućanstvima krajem lipnja su iznosili 118,2 mlrd. kuna čineći udio od gotovo 45% u ukupnim kreditima dok su odnosu na prethodni mjesec blago porasli za 128,3 mil. kuna (0,1%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima niži su za 6,3 mlrd. kuna ili 5,0%.
Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 86,9 mlrd. kuna. Nakon što su pet mjeseci za redom bilježili rast na mjesečnoj razini u lipnju je zabilježen pad 2 mlrd. kuna (2,3%) dok su na godišnjoj razini krediti poduzećima niži za 4,3 mlrd. kuna odnosno 4,7% (potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012.). U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima niži su za 378 mil. kuna ili 0,4%.
Krediti središnjoj državi, nakon što su četiri uzastopna mjeseca bilježili pad na godišnjoj razini, u lipnju su porasli za 0,8%. Uz mjesečni rast od 0,3% krajem lipnja ove godine ukupni krediti središnjoj državi iznosili su 51 mlrd. kuna čineći 19% udjela u ukupnim kreditima. Obzirom da se krajem promatranog mjeseca 67% ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,7% odnosno 5%).
"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću. No obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", objavili su RBA analitičari.
