Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, u svibnju je ukupna vrijednost robnog izvoza iznosila 1,05 mlrd. eura što je 12,4% više u odnosu na isti mjesec lani. U istom promatranom mjesecu vrijednost robnog uvoza dosegnula je 1,69 mlrd. eura što je 8,7% više u odnosu na isti mjesec lani. Posljedično se deficit u robnoj razmjeni u svibnju produbio na 634 mil. eura odnosno za 3,0% godišnje. Lošija ostvarenja u svibnju rezultirala su i pogoršanjima u vanjskotrgovinskoj razmjeni u kumulativnom razdoblju od prvih pet mjeseci...
Tako je ukupna vrijednost robnog izvoza u razdoblju od siječnja do svibnja iznosila 4,7 mlrd. eura (5,3% više u odnosu na isto razdoblje lani) dok je uvezeno roba u vrijednosti 7,8 mlrd. eura (godišnji rast od 5,7%). Snažniji rast robnog uvoza u odnosu na izvoz uzrokovao je pogoršanje vanjskotrgovinskog deficita koji se u promatranom razdoblju produbio na 3,1 mlrd. eura. Navedeno pogoršanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 6,4% godišnje) odrazilo se i na niži pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom koji se spustio na 60,0% (0,2 pb manje u odnosu na prvih pet mjeseci lani).
Promatrano prema NKD-u, kumulativno u razdoblju od siječnja do svibnja je izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90% ukupnog robnog izvoza) zabilježio godišnji rast od 8,3% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i 90% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 9,7%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 11,8% godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom produbljenju robnog deficita na godišnjoj razini.Promatrajući prema ekonomskim grupacijama zemalja, posljednji podaci su potvrdili da se glavnina robne razmjene RH odvijala sa zemljama Europske unije.
Tako je u prvih pet mjeseci ove godine izvoz u zemlje EU činio čak 68% ukupnog robnog izvoza RH te je zabilježio godišnji rast od 6,8%. Također, 80% ukupnog robnog uvoza odnosi se na uvoz roba iz zemalja EU koji je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao za 7,4%. Negativni trendovi u robnoj razmjeni RH djelomično su ublaženi godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata), iz čega proizlazi da su potrebne znatno snažnije stope rasta hrvatskog izvoza da bi se preokrenuo negativan trend u razmjeni s inozemstvom, objavili su RBA analitičari.
